ukovodstvo FKK Ada Bojana kojim rukovodi HTP „Ulcinjska rivijera“ a.d. Ulcinj donijelo je odluku da nema naplaćivanja ulaza na Adu Bojanu. Kako je Pobjedi kazao predsjednik Odbora ovog preduzeća Simo Dedić, menadžment je ukinuo naplatu ulaza, dok će, po njegovim riječima, kontrola ulaza i dalje postojati.
Kontrola?
– Kontrola će postojati radi bezbjednosti i privatnosti turista– poručio je Dedić.
Međutim, naplaćivanje ulaska u to nudističko naselje postojalo je od kada postoji nudizam na Adi. Ljubitelji Ade Bojane negodovali su na ovu odluku smatrajući da je ,,to suludo“ i da traže od rukovodstva da javno objasni koji su to kriterijumi na osnovu čega će puštati goste i da traže javno objašnjenje. Oni najavljuju organizaciju protesta i ponovno pokretanje peticije, da se vrati naplata ulaza.
Građanski aktivista Bobo Stanišić i član grupe – pokretača peticije da Ada Bojana postane nacionalni ekološko-naturistički park kazao je da ova odluka praktično znači da je uklonjena rampa i da to predstavlja ,,brutalnu agresiju koncepta ekonomskog – masovnog turizma na ekološko-naturistički koncept koji je proslavio Adu Bojanu“.
– To je nastavak rata koji traje preko decenije. Tehnička vlada šalje nedvosmislenu poruku, uklanja biznis barijeru privatnim zakupcima plaže i dijela hotela kojima su širom otvorena vrata da posluju bez ikakve obaveze prema naturizmu. Kakva su tu obećanja data ispod žita ostaje da saznamo u nastavku utakmice. Indikativno je vrlo glasno ćutanje odlazećeg premijera dok naturiste i dalje niko od zvaničnika ne konstatuje – kazao je Stanišić.
On je komentarisao izjavu Dedića koja, prema njegovom mišljenju, vrijeđa inteligenciju.
– Držanje rampe i kontrola bez naplate je suluda odluka. To zaslužuje javno objašnjenje što se dešava, ko može ući a ko ne može, na koji način to određuju – upućuje Stanišić pitanja rukovodstvu naselja Ada Bojana.
Podsjećamo da se slična odluka desila i 2021. godine kada takođe nije bilo naplaćivanja ulaza. Tada su dugogodišnji gosti hotela i korisnici kampa, vjerni ljubitelji Ade Bojane, tražili da Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom Crne Gore odustane od prijedloga da se ukine rampa na ulazu u Adu Bojanu. Oni su poručivali da slobodni ulaz u prostor FKK Ada Bojana predstavlja korak ka gašenju nudizma.
Stanišić naglašava da je to mjesto gdje se brani nekadašnja Jugoslavija, gdje postoje sve nacije zajedno, nudistička zajednica u kojoj nema nacionalizma.
– Sa druge strane, ta rampa je tema svih tema, svih nudista koji tu dolaze decenijama. Ta rampa nas štiti koliko može, ali ni to nije dovoljno. Mnogi vjerni nudisti su nas napustili 2001. kada je te godine bila ukinuta rampa. Mnogo dobrih gostiju otišlo je za Rovinj. Svi su rekli da je Ada divna, ali da oni više ne mogu da trpe te zlonamjerne poglede… Rampa je tada vraćena i situacija se koliko-toliko popravila – istakao je Stanišić.
A ljubitelji Ade su na društvenim mrežama poručili da je FKK Ada Bojana najveće nudističko naselje na Jadranu i prirodno i kulturno dobro po kojem je Crna Gora prepoznata u međunarodnim okvirima.
– Tražimo da naplata rampe ostane i tako Ada Bojana bude zaštićena i sačuvana – poručili su ljubitelji Ade na društvenim mražama.
Podsjećamo da je Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom 5. juna objavilo tender za plaže na Adi Bojani. To je prvi put da se ove plaže daju u zakup, a indikativno je i to da se izdaju za obične kupače, iako se radi o nudističkom naselju. Iz grupe građana, pokretača peticije da Ada Bojana postane nacionalni ekološko-naturistički park, kazali su Pobjedi da se nastavlja urušavanje koncepta naturizma na ovom dijelu Primorja.
Njemci i naturizam
Do 1972. godine tu je bila pogranična zona, a onda su braća Halgat iz Njemačke procijenila da je ovo idealno mjesto za razvoj naturizma. Njihova agencija ,,Miramare“, specijalizovana za nudizam, uložila je blizu pola miliona njemačkih maraka za izgradnju 50 drvenih bungalova. Ispostavilo se da je mnogo veća potražnja pa su ubrzo prošireni kapaciteti i izgrađene i bijele vile. Desetak godina kasnije u Adu je investirao i Fond za obnovu i razvoj pa je početkom osamdesetih u hotelu na Adi moglo da se smjesti hiljadu ljudi i još toliko u auto-kampu.Zlatno doba turizma Ada Bojana je proživjela osamdesetih godina. Tada je u ljetnjim mjesecima svakodnevno tu boravilo od hiljadu i po do dvije hiljade ljudi, uglavnom iz Njemačke. Prve grupe gostiju na Adu su stizale u aprilu, a posljednje odlazile krajem oktobra. Čak i danas na Adu dolazi nekoliko parova iz Njemačke koji Adu pamte od njenog otvaranja.
izvor: pobjeda
