Položili smo najteži ispit

Nakon grozničave borbe Crna Gora je na korak da postane “corona free država u Evropi. Kako to da država čiji je zdravstveni sistem prije pet godina ocijenjenkao najgori 135. sistem u Evropi postane prva evropska država bez inficiranih?

MARKOVIĆ: Zaista je danas zadovoljstvo govoriti o rezultatima i ishodu borbe protiv epidemije korona virusa koje je Crna Gora postigla. Sredinom marta cijeli svijet je, pa i Crna Gora, strijepio od posljedica ove opake bolesti, tim prije što je bilo relativno malo naučnih i svakih drugih saznanja i informacija koje bi nas vodile i usmjeravale. Nijesmo čekali pojavu prvog zaraženog pacijenta da bismo naše institucije digli na noge. Već početkom januara krenuli smo odlučno, sa jasnim mjerama, koje su prolazile nekoliko provjera: od dnevnog praćenja globalnih okolnosti, preko mišljenja naših stručnjaka do donošenja nijansiranih državnih odluka.

Takva je, recimo, bila odluka da na samom početku, prije nego što je proglašena pandemija, zatvorimo naše granice prema šest ugroženih zemalja; da zaustavimo letove prema destinacijama u čijem se okruženju već razvijala zaraza; i da se fokusiramo na nabavku zaštitne opreme a ne na trku za respiratorima i bolničkim krevetima. Mobilisali smo cijeli sistem, formirali Nacionalno koordinaciono tijelo i desetinu operativnih tijela, digli na noge bezmalo 100.000 ljudi u raznim službama, i oni su odgovorili zadatku. Upravo to, bolje nego bilo koja rejting lista, pokazuje i da naš zdravstveni sistem vrijedi mnogo više od nekog statističkog 135. mjesta. I potvrđuje da Crna Gora ima izgrađene i sposobne institucije koje služe građanima i svojoj državi. Sve to u sinergiji, uz jasnu viziju, koordinaciju, i poštovanje hijerarhije, dovelo nas je do, kako očekujemo uskoro, statusa corona-free države. To prepoznaju naši građani, strani investitori, ali i naši inostrani partneri. Sad je trenutak da se takva reputacija iskoristi u turizmu, ekonomiji i daljem razvoju. Jedino tako možemo ublažiti posljedice neminovne krize koja će biti teška, i koja će trajati.

Da li ste Vi imali neku, makar i pritajenu, dozu bojazni da institucije neće funkcionisati, da neće biti na nivou zadatka, da li ste vjerovali da će građani biti tako disciplinovani? Da li će se, nakon ovoga, crnogorske institucije i u Crnoj Gori i vani drugačije posmatrati?

MARKOVIĆ: Nijesam imao bojazan u funkcionalnost institucija. Takve sumnje uvijek dolaze od onih koji su van sistema i koji izdaleka gledaju na stvari. Inače, predsjednik Vlade je adresa koja najbolje zna i sposobnost i potencijalne slabosti u institucijama. Nijesmo se, dakle, ni osvrtali na takve ocjene, jer je njih demantovao svaki sljedeći dan, implementacija svake nove mjere, i uspješno sprovođenje onoga što je propisano. Disciplina građana ili, bolje reći, njihova kooperativnost, takođe je uslovljena kredibilitetom institucija koje tu disciplinu zahtijevaju. I tu je Crna Gora položila ispit -ne samo saradnje institucija i građana, i njihove odgovornosti, nego i važan ispit solidarnosti na djelu.

Prisjetimo se samo spiska građana, preduzeća i ustanova koje su priskočile upomoć, uplata donacija, ustupanja cijelih zgrada i kompleksa bez nadoknade, dobrotvora iz dijaspore. Nikad manje razlika i nikad više zajedništva nego u tim presudnim danima. I u toku najveće opasnosti izazvane epidemijom, kad u svakome od nas stanuje sumnja i strah, pa sve do danas povjerenje u institucije je nikad veće, kao i zadovoljstvo građana. I same institucije su to registrovale kroz rad i djelovanje; ukupna javnost kroz ankete i istraživanja, a mi u Vladi kroz pisma podrške koja stižu svakog dana. Riječju Crna Gora je potvrdila daje odgovorno, zrelo i demokratsko društvo.

Koliko su tačne nezvanične informacije koje imam: da je povjerenje u Vladu na čijem ste čelu drastično skočilo tokom posljednja tri mjeseca i doseglo najveću tačku ikada da u Vladu vjeruje čak 66 odsto građana?

MARKOVIĆ: Naši građani prepoznaju napore i rezultate Vlade. Vide da je naš cilj jasan i očigledan: a to je njihovo zdravlje i njihov materijalni položaj u vremenu kad su zdravlje, životni standard, a nažalost i životi ljudi širom svijeta ugroženi. Povjerenje u institucije je produkt sinergije i uzajamnog poštovanja. I ja vjerujem da rezultati koje pominjete, da u Vladu Crne Gore vjeruje 66 odsto, odnosno dvije trećine njenih građana, upravo odražavaju ono što smo postigli. Vlada će nastaviti da posvećeno radi na izvršavanju svojih programskih ciljeva. Ali sada kada nam prijeti dugotrajna ekonomska kriza, naša odgovornost i dužnost prema svakom građaninu i njegovoj porodici je utoliko složenija i veća.

Nijesu ipak svi slušali uputstva iz države. Kada se osvrnemo na dešavanja od pojave korone, ispada da je institucija koja je najviše ignorisala mjere NKT i Vlade Crne Gore bila -Srpska pravoslavna crkva. Je li to SPC ne želi da prihvati činjenicu da Crna Gora ima svoj pravni sistem i poredak koji se mora poštovati? U Srbiji su, recimo, poštovali sva uputstva vlasti…

MARKOVIĆ: Najnoviji događaji pokazali su daje Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori mogla u konkretnoj situaciji i uraditi više i pomoći više kako svojim vjernicima, tako i svim građanima Crne Gore. Od ranije smo svjedoci jednog specifičnog odnosa SPC prema našoj državi i njenim institucijama. Nažalost, taj odnos prisvajanja Crne Gore u vjersko-ideološkom smislu koji dolazi iz sjedišta SPC, kao i istovremenog negiranja njene državnosti i nepoštovanja njenih institucija i u ovoj situaciji pokazao je svoju besmislenost i svojti pogubnost. Građani treba da prepoznaju namjere svih drugih struktura koje su ovih dana pozivale na ekstremizam i nasilje, jer to nije ništa drugo nego nastavak događaja koje smo imali prilike da vidimo na našim ulicama i 2015. i 2016. i u posljednjim danima 2019. godine. Uvjeren sam da naši građani to uviđaju i da već prave otklon od političkih subjekata koji su se jasno legitimisali. Što se tiče drugog dijela Vašeg pitanja: Naravno da Crna Gora ima svoj pravni poredak i da se njeni zakoni moraju poštovati! A upravo ti zakoni garantuju svim vjerskim zajednicama, pa i Srpskoj pravoslavnoj crkvi, neophodnu autonomiju u vjerskim poslovima. Tu dolazimo do tačke nesporazuma sa Srpskom pravoslavnom crkvom. Pitam vas – da li bi bilo moguće u nekoj drugoj državi, pa i u Srbiji kao matici SPC, da država i institucije donesu jedna pravila, a crkva druga? A da onda crkva pojedine građane izuzme od tih pravila. Dakle, radi se o apsurdu kojem ne smije biti mjesta u Crnoj Gori.

Vlada je sa dva paketa mjera pokušala da ublaži razarajuće ekonomske posljedice epidemije kovid-19. Bilo je i kritičkih ocjena u parlamentu da je sve to nedovoljno, da ne pomaže preživljavanju… Najavili ste treći paket mjera, što će biti suština, usmjerenje, trećeg paketa?

MARKOVIĆ: Kritika, posebno konstruktivna, uvijek je dobrodošla, ali ponuđena rješenja moraju biti realna i održiva. Znate da nikada za četiri godine nijesam pribjegao populističkim predlozima, koliko god da bi donijeli političkih poena. Prva dva paketa mjera su bila pravovremena, sveobuhvatna, usmjerena prvenstveno na održavanje likvidnosti i zaposlenosti. Imala su socijalni predznak, kao najadekvatniji odgovor u prvim fazama krize nastale uzrocima koji nijesu ekonomske prirode. Trećim paketom mjera će se težište pomjerati u korist razvoja.

 “Postigli mnogo, ali se na unutrašnjem planu moglo postići i više”

Krizu potiskuje jedino razvoj, ne postoje druga održiva rješenja. Situacija sa korona virusom, kada su se mnoge države zatvorile, pokazala je da Crna Gora mora da se okrene sebi jer smo vidjeli da imamo znanje i ljude koji mogu više proizvoditi i kreirati održiva rješenja.

Što to konkretno znači?

MARKOVIĆ: Struktura našeg budućeg razvoja se već od danas mora pomjerati ka većem udjelu prerađivačke industrije, poljoprivredne proizvodnje i stočarstva, energetike i digitalnog društva. Struktura domaćih i stranih direktnih investicija treba da prati ovaj pravac. Kroz treći paket mjera Vlade, poseban fokus će biti na pružanju podrške granama ekonomije koje će ostvariti visok stepen produktivnosti i smanjenja izloženosti zemlje negativnim makroekonomskim trendovima, kroz investiranje u domaću proizvodnju u cilju supstitucuje uvoza i podsticajima izvozno orjentisanim djelatnostima. Shodno navedenom, mjere će biti realizovane kroz efektivno i efikasno korišćenje postojećih resursa, ali i velikog potencijala bankarskog sektora u Crnoj Gori i snažne podrške Investićiono-razvojnog fonda, koja nije izostala ni u prvim mjesecima krize.

Brojne međunarodne institucije procjenjuju da će Crna Gora, uz Hrvatsku, imati najveći pad BDP jer je punjenje državne kase u velikoj mjeri zavisno od turizma. Pominje se i pad od najmanje 9 odsto… Da li Vlada ima neku drugačiju procjenu?

MARKOVIĆ: Nema veće prijetnje ekonomskoj stabilnosti od neizvjesnosti. Ona je, na žalost, glavna karakteristika krize izazvane korona virusom. Gotovo sve sa strane napravljene projekcije rasta ekonomije u mandatu ove Vlade su bile pogrešne, baš kao što su pogrešna bila i predviđanja kapaciteta našeg zdravstvenog sistema da odgovori na ovu epidemiju. Nadam se da ćemo moći još jednom da pokažemo daje realnost bolja od predviđanja.Projekcije pada su različite i kreću se od pet do, kako ste rekli, devet odsto. Naše projekcije su slične, a kroz rebalans budžeta, koji je u pripremi, će u najvećoj mogućoj mjeri biti precizirane i detaljnije elaborirane. Ali, mi smo fokusirani na rad i rast. Već sam kazao da želimo da napravimo zaokret u privredi i podstaknemo proizvodnju i izvoz, a smanjimo uvoz. Tačno da punjenje budžeta zavisi odturizma, ali nije to jedini naš izvor prihoda. A i za tu oblast pripremamo ozbiljnu podršku kako bi ublažili posljedice koje taj važan sektor trpi, ne samo u Crnoj Gori već i cijelom svijetu.

Hoće li biti turista ove godine?

MARKOVIĆ: Siguran sam da hoće. Jer Crna Gora nudi kvalitet i što je važnije sigurnost! Godinama smo bezbjedna destinacija. Znate da su druge destinacije, pa i u Evropi, bile poljuljane terorizmom i drugim bezbjednosnim izazovima. Kod nas mir nikada nije doveden u pitanje. Isto je i sa situacijom vezanom za korona virus. Vjerujem daje naša država dala jedan od najboljih odgovora u svijetu u borbi sa ovom pošasti i da će to prepoznati turisti kako iz regiona tako i šire.

Jeste li optimista da će crnogorska privreda ipak se podići poslije ove krize i kada očekujete prve znake ozdravljenja?

MARKOVIĆ: Kako su prognoze referentnih institucija saglasne u tome da će se Crna Gora suočiti sa recesijom u 2020. godini, jednako su saglasne da se u 2021. godini očekuje ekonomski oporavak i pozitivne amplitude ekonomskog rasta na gotovo istom nivou kao što je projektovani pad za 2020. godinu. U 2021. godini se očekuje postepen i djelimičan oporavak i rast ekonomije, usljed očekivanog oporavka turizma i ostalih izvoznih sektora uslužnih djelatnosti, rasta privatne i javne potrošnje, i oporavka indikatora na tržištu rada.

Posebno želim da istaknem investicije kao zamajac ne samo oporavka već i budućeg razvoja. Tu mislim na nedavno okončane investicije, investicije koje se privode kraju ali i one koje će uslijediti u strateški važne sektore našeg budućeg razvoja. Sve one zajedno će doprinijeti povećanju kapitalne osnovice novog privrednog rasta crnogorske ekonomije u srednjem i dugom roku. Ko uz sve navedeno nema i potrebnu dozu optimizma unaprijed je poražen pred nesagledivim razmjerama krize koja u kratkom roku razara i najrazvijenije ekonomije svijeta.