Hrvatska je danas uručila protestnu notu Crnoj Gori na prijedlog predsjednika parlamenta Andrije Mandića da će politički predstavnici srpskog naroda predložiti rezoluciju o Jasenovcu, kao svojevrsnu reakciju na rezoluciju o Srebrenici upućenoj UN-ovoj Generalnoj skupštini.
– Nota apostrofira neprimjerenost manipulacijom žrtava Jasenovca u političke svrhe, instrumentalizovanaost Hrvatske za tamošnju unutarnju politiku i poziva Crnu Goru da se suzdrži od bilo čega što može ugroziti njihov put prema EU – javlja Večernji list.
Hrvatska je odmah, po početku inicijative u crnogorskom parlamentu, crnogorskim vlastima iznijela svoje neslaganje, s napomenom da će pratiti stanje te zvanično reagovati. To se dogodilo danas, kad je u hrvatsko Ministarstvo vanjskih i evropskih poslova pozvan otpravnik poslova Crne Gore te mu je uručena nota.
U noti se izražava zabrinutost činjenicom da se spomen na žrtve Jasenovca politizuje i zloupotrebljava za unutrašnja politička nadmetanja u Crnoj Gori te stavlja u kontekst rasprava o Rezoluciji Generalne skupštine UN-a o komemoraciji genocida u Srebrenici, s kojom nije ni u kakvoj političko-istorijskoj vezi, i to na način koji ne doprinosi iskrenom izražavanju pijeteta prema žrtvama, osudi zločina i razvijanju kulture sjećanja.
– Ministarstvo vanjskih i evropskih poslova osuđuje pokušaje da na bilo koji način Hrvatska bude instrumentalizovana u unutrašnje političke svrhe i ističe svoje očekivanje da Crna Gora i njene institucije da odustanu od poteza koji bi se na negativan način mogli odraziti na budućnost bilateralnih odnosa kao i na evropski put Crne Gore – kaže se, između ostalog, u noti.
Večernje pišu da je Crna Gora sada politički između rezolucija o Srebrenici i Jasenovcu: politički predstavnici srpskog naroda i predsjednik parlamenta najavljuju prijedlog rezolucije o Jasenovcu, dok premijer Milojko Spajić poručuje da će njegova vlada u Generalnoj skupštini UN podržati rezoluciju o Srebrenici. Rasprava u UN-u je po zvanično objavljenom programu zasijedanja Generalne skupštine, najavljena za 23. maj.
Jasenovac se u toj priči pojavio kao tangenta, i to na inicijativu srpskog predsjednika Aleksandra Vučića. Kad je iznio svoje neslaganje rezolucijom o Srebrenici, dodao je da će to “otvoriti Pandorinu kutiju” i da će se sada pred Generalnom skupštinom Ujedinjenih nacija pokrenuti pitanja poput “genocidima nad Srbima u Jasenovcu”.
Nije dugo trebalo da poruku čuju i sprovedu u Crnoj Gori, gdje prosrpske stranke i predsjednik parlamenta iznosi najavu prijedloga rezolucije o Jasenovu, dok zvanično Crna Gora podržava UN-ovu rezoluciju o Srebrenici, ali uz dva amandmana: u prvom amandmanu se navodi da je krivica za genocid individualna, te da se ne može pripisati bilo kojoj etničkoj, vjerskoj ili drugoj grupi ili zajednici, a drugi se tiče nepovredljivost Dejtonskog mirovnog sporazuma u Bosni i Hercegovini.
