15.9 C
Podgorica
Petak, 19 Aprila, 2024
spot_img

Crnogorci se u Srbiji tretiraju kao folklorna ili zavičajna zajednica

Migracije Crnogoraca u Srbiju su imale od kraja XIX pa do sredine XX vijeka karakter kolonizacija. Upravo ta činjenica je odlučni dokaz da su Crnogorci neizostavni, pa čak i reprezentativni dio društvenog bića Srbije u posljednja dva vijeka – rekao je predsjednik Matice crnogorske Ivan Jovović na sinoć održanom Okruglom stolu pod nazivom „Crnogorska nacionalna zajednica u Srbiji nakon popisa stanovništva“ u knjižari „Zenit“ u Novom Sadu, saopšteno je iz Matice.

Na Okruglom stolu su učestvovali i dr Čedomir Čupić, Sonja Biserko (Helsinški odbor za ljudska prava), dr Duško Radosavljević (VPA), Balša Božović (Regionalna akademija za razvoj demokratije) i dr Goran Kaluđerović (Elemont, Polis).

Možda nigdje drugo van matice Crnogorci nijesu tako sebe afirmisali kao u Srbiji, istakao je Jovović, čemu u prilog ide činjenica da su planski bili izloženi asimilaciji.

– Genezu takvog procesa treba tražiti u istoriji, postojanju jakih institucija identitetske politike Srbije, s jedne strane, i do nedavno institucionalnog deficita i nepostojanja ozbiljnog strateškog dokumenta Crne Gore kada je u pitanju crnogorsko iseljeništvo. Produkt takvih konstelacija je, između ostalog, rapidno umanjenje broja Crnogoraca u Republici Srbiji posljednjih četiri decenije, na svim održanim popisima stanovništva – rekao je Jovović i uputio učesnike i posjetioce na višetomno izdanje Matice crnogorske pod naslovom „Crnogorci u Vojvodini, kolonizacija 1945–1948“, koautora Nenada Stevovića i Slobodana Medojevića sa predgovorom univerzitetskog profesora Milenka Perovića, gdje je na 2100 strana sačuvano od zaborava blizu 40.000 imena Crnogoraca koji su naselili prostor Vojvodine.

Trend asimilacije Crnogoraca nije prisutan samo u Srbiji, istakao je Jovović, već i u zemljama regiona.

– Odgovornost za takvu pojavu treba tražiti prvenstveno u odsustvu nacionalnog programa zaštite crnogorskog identiteta, što je bilo podrazumijevajuće nakon obnove nezavisnosti 2006. godine, da takav jedan dokument bude neizostavna agenda državnih organa i ustanova Crne Gore. Nepostojanje konzistentne nacionalne politike negativno se reflektovalo ne samo kada je u pitanju drastičan pad broja Crnogoraca u državama regiona, nego i u samoj Crnoj Gori, koja se našla na udaru propagandista iz Srbije, ali i drugih centara. Nažalost, pseudoistorijski narativi o istom etničkom porijeklu ova dva naroda, koji su jednom vremenskom periodu, bar privremeno stavljeni sa strane, u međuvremenu, tj. zadnjih godina u Srbiji dobijaju zvaničnu formu, što vidimo i u nedavnoj izjavi srpskog ambasadora u Crnoj Gori, a što svakako nije na fonu proklamovane politike unapređenja bilateralnih odnosa ovih država – istakao je Jovović u Novom Sadu.

Preko pasivnih pritisaka, koji su dominantno plasirani kroz medijske sadržaje gdje se na krajnje neprikladan način govori o nacionalnim Crnogorcima, a Crna Gora targetira kao kriminalna tvorevina, mnogi naši sunarodnici su se odlučili da na posljednjem popisu, radi porodičnog ili profesionalnog komoditeta, promijene naciju, što je razumljivo, naročito ako se uzme u obzir inertnost crnogorskih institucija kada su u pitanju zaštita ljudskih i manjinskih prava crnogorske nacionalne zajednice u R. Srbiji, istakao je predsjednik Matice crnogorske.

– Iako je formalno crnogorskoj nacionalnoj zajednici priznat status manjine u Srbiji, ona se još nije izborila za neka elementarna prava kao što su očuvanje i njegovanje zasebnog nacionalnog identiteta, kulture, jezika i slično, već se Crnogorci dominantno tretiraju kao neka folklorna ili zavičajna zajednica. Crnogorska nacionalna zajednica preko svojih autentičnih predstavnika mora jasno artikulisati svoje političke interese, kako unutar državnih organa i institucija R. Srbije, tako i prema međunarodnim adresama, s obzirom da postoje konkretni primjeri diskriminacije, što korespondira s evidentnim padom brojnosti naše zajednice u R. Srbiji na svakom održanom popisu stanovništva u protekle tri decenije – rekao je Jovović i dodao da takvu pojavu ne možemo objasniti pojmom dobrovoljne asimilacije.

– Da bi se izbjegle paušalne konstatacije kada je ova problematika u pitanju, treba inicirati formiranje međudržavnog odbora Crne Gore i Srbije u pogledu implementacije ljudskih i manjinskih prava i sloboda, kako Crnogoraca u Srbiji, tako i Srba u Crnoj Gori, što bi omogućilo komparativnu analizu standarda u ovoj oblasti. Treba imati u vidu da je predmetna tematika u formalno – pravnoj nadležnosti Ministarstva vanjskih poslova Crne Gore, odnosno naših diplomatsko – konzularnih predstavništva, kao i Uprave za saradnju sa dijasporom – iseljeništvom od kojih javnost u Crnoj Gori i dijaspori očekuje rezolutan stav kada su u pitanju statusna prava crnogorskih iseljenika, tj. navedeni organi uz prethodne konsultacije s autentičnim predstavnicima crnogorske manjine trebaju da adresiraju sva otvorena pitanja prema institucijama R. Srbije – saopštio je Jovović na sinoć održanom „Okruglom stolu“.

Ne treba imati iluzije da će status Crnogoraca u Srbiji u dogledno vrijeme biti bolji, sve dok se Crna Gora nalazi u stanju permanentnih društveno-političkih turbulencija, rekao je Jovović, jer samo stabilna matična država, sa determinisanim identitetskim politikama može biti garant opstanka crnogorske zajednice na ovom prostoru.

– U tom smislu, državni organi Crne Gore imaju mnogo toga da isprave kada je u pitanju institucionalni odnos prema Crnogorcima u zemljama regiona u narednom periodu. Ubrzana asimilacija Crnogoraca na navedenom prostoru može biti problematična i za opstanak crnogorskog naroda u samoj Crnoj Gori, s obzirom da smo kao brojčano mala nacionalna zajednica u kontinuitetu izložena asimilatorskim težnjama od strane okolnih naroda i država. Nažalost, ova pretpostavka ima svoje utemeljenje u nedavno održanim popisima u zemljama regiona, a kakav će biti odnos nacionalne strukture unutar same Crne Gore saznaćemo, prema najavama nadležnog zavoda, u drugoj polovini tekuće godine – rekao je Jovović i najavio da će Matica crnogorska, kao ustanova koja ima obavezu da afirmiše kulturu i nacionalni identitet crnogorskog naroda i promoviše multietnički karakter Crne Gore ne samo u zemlji već i u inostranstvu, naročito među iseljeništvom, u narednom periodu unaprijediti komunikaciju i saradnju sa crnogorskim iseljeništvom, i po prvi put ukupnoj srpskoj stručnoj i široj javnosti predstaviti bogatu izdavačku produkciju.

– Misija Matice crnogorske je da i među crnogorskim iseljeništvom, u skladu sa programskim aktivnostima, kroz različite forme učinimo dostupnom kulturnu baštinu, što je preduslov očuvanja i njegovanja svijesti o crnogorskom nacionalnom identitetu – zaključio je Jovović.

Posljednje vijesti
- Marketing -spot_img
Ne propustite