11.9 C
Podgorica
Subota, 4 Maja, 2024
spot_img
Naslovna Blog Stranica 645

Carević odlazi sa čela Budve

Predsjednik opštine Budva Marko Carević saopštio je danas da na izborima u tom primorskom gradu neće biti nosilac liste Demokratskog fronta.

“Šansu treba dati drugima. Biti predsjednik opštine u dva mandata je sasvim dovoljno za svakog pojedinca”, kazao je Carević na konferenciji u Budvi.

Saopštio je da će nosioc liste DF-a na izborima biti Milo Božović, navodeći da će “5. juna upravo njemu predati svoju funkciju”.

“On je moj lični i porodični prijatelj. Ima moju apsolutnu podršku”, kazao je Carević.

Podsjetio je da je sva svoja lična primanja sam davao u humanitarne svrhe i da od porodice nikog nije zaposlio.

“Generalno sam zadovoljan radom opštine dok sam bio na čelu, ali moglo je biti bolje. Žalim što nismo malo više uradili. Vjerujem da sam na način davanja plata u humanitarne svrhe pokazao da se moja funkcija može obavljati pošteno. Od prvog dana se zalažem za princip smjenjivosti vlasti, a to podrazumijeva ne samo promjenu vlastu nego i personalnu promjenu onih koji vrše funkcije. Posebno sam ponosan na borbu za svetosavlje i crkvu”, zaključio je Carević.

Izvor: Dan

Konatar: 46 poslanika sazvalo sjednicu Skupštine za 28. april; Ibrahimović: Vjerujem da će kandidat za predsjednika biti iz SNP-a

Potpredsjednik Građanskog pokreta URA Miloš Konatar podsjetio je da je 46 poslanika juče podnijelo inicijativu za sazivanje sjednice Skupštine na Cetinju 28. aprila.

– Kad smo dobili informaciju da je mandatar formalno obavijestio Skupštinu Crne Gore, a pošto je predsjedavajući Strahinja Bulajić podnio ostavku, juče smo potpredsjednici Bošnjak podnijeli inicijativu za sazivanje Skupštine. Ona to nije učinila, a u medijima iznijela tumačenje da samo Bulajić to može učiniti. Pošto smo iscrpili sve mogućnosti, a Bulajić i Bošnjak odbili inicijativu, 46 poslanika je odlučilo da sazove sjednicu za četvrtak 28. april sa početkom u 12 sati na Cetinju. Formalno smo obavijestili Skupštinu, predali zahtjev za sazivanje sjednice i na ovaj način smo htjeli da odblokiramo Skupštinu. Potpredsjednik Ibrahimović jedan od potpisnika inicijative za sazivanje sjednice – naveo je Konatar.

Odredili su da sjednicom predsjedava Ibrahimović.

– On će kao predsjedavajući preduzeti sve radnje da se sve odvija neometano i pozivam sve da sarađuju sa Ibrahimovićem – poručio je Konatar.

Potpredsjednik Skupštine i lider Bošnjačke stranke Ervin Ibrahimović ocijenio je da je danas važan dan.

– Od danas počinjemo priču odblokiranja Skupštine Crne Gore poslije dva mjeseca i odblokiramo sve procese koji su bili blokirani i direktno uticali na standard građana – istakao je Ibrahimović.

Ibrahimović, Foto: Pobjeda/J.Mi

On je kazao da vjeruje da će kandidat za predsjednika Skupštine biti iz klupe Socijalističke narodne partije.

– Ostavimo tu informaciju da sačekamo od kolege iz SNP-a – odgovorio je Ibrahimović na novinarsko pitanje.

Dodao je i da bi trebalo sačekati sa imenima za kandidate za ministre, s obzirom na to da neke partije još nisu održale sjednice svojih partijskih organa.

Konatar: Ako neko bude htio da podnosi krivične prijave, podnijeće ih protiv 46 poslanika

Konatar je kazao da je njihova obaveza kao javnih funkcionera da odblokiraju institucije.

– Mi kao poslanici nismo mogli svoju funkciju obavaljati više od dva mjeseca. Naša obaveza je da radimo u interesu građana i države Crne Gore – poručio je Konatar.

Komentarišući to što je Bošnjak juče rekla da niko drugi ne može zakazati sjednicu jer bi ušao u zonu krivične odgovornosti kazao je da su zajednički podnijeli inicijativu, te ako neko bude htio da podnese krivične prijave podnijeće ih protiv 46 poslanika.

– Ovo je jedini način, legitiman je. Miran sam. Mi ne možemo da izaberemo predsjednika, vlade.. Što je trebalo da uradimo? Ništa. Ne vjerujem da je bilo čiji interes da Skupština bude blokirana – poručio je Konatar.

Skupština Crne Gore su, ističe, poslanici.

– Kad smo iscrpili svaki način pozvali smo se na Ustav i učinili ono što je moguće – istakao je Konatar.

Evo kakvo nas vrijeme očekuje sjutra

Umjereno do potpuno oblačno, povremeno kiša, pljuskovi i grmljavina.

Više padavina u drugom dijelu dana i tokom noći, a u južnim i centralnim predjelima ponegdje su moguće umjerene do obilne količine kiše. Vjetar pojačan i jak južnih smjerova. Jutarnja temperatura vazduha od 3 do 14, najviša dnevna od 10 do 20 stepen.

Podgorica: Pretežno oblačno, povremeno kiša, pljuskovi i grmljavina, naročito u drugom dijelu dana i tokom noći. Povremeno će duvati umjeren do jak južni i jugoistočni vjetar. Jutarnja temperatura vazduha oko 13, najviša dnevna do 19 stepeni.

Vanredna konferencija za medije

U Skupštini Crne Gore u 12 sati počinje vanredna konferencija za medije na kojoj će govoriti potpredsjednik parlamenta Ervin Ibrahimović i predsjednici klubova poslanika koji su potpisali inicijativu za sazivanje sjednice.

Podsjećamo, juče je predsjedavajući Skupštinom Crne Gore Strahinja Bulajić podnio ostavku na tu poziciju i poziciju poslanika u Skupštini Crne Gore.

Šef poslaničkog kluba koalicije “Crno na bijelo” Miloš Konatar saopštio je na Tviteru da je 46 poslanika parlamenta tražilo zakazivanje sjednice Skupštine Crne Gore za 28. april na Cetinju. Zahtjev su uputili potpredsjednici Skupštine Crne Gore Branki Bošnjak.

Bošnjak se nakon toga obratila javnosti, ističući da je pogrešna adresa za dopis, s obzirom na to da se Bulajiću ostavka konstatuje tek na prvoj narednoj sjednici parlamenta, a da je on do tada predsjedavajući.- Bilo ko drugi ko bi to učinio ulazi u zonu krivične odgovornosti zbog zloupotrebe položaja. Potvrdu za ovakvo tumačenje dobila sam i od relevantnih pravnih stručnjaka. Bez obzira na to što su moje kolege naslovile meni dopis za sazivanje sjednice Kolegijuma i sjednice Skupštine ja nisam adresa za to – naglasila je Bošnjak juče.

Pročitajte šta piše u finalnom ugovoru

Konstituenti manjinske vlade (GP URA, SNP, SDP, Bošnjačka stranka, FORCA, CIVIS, Albanska alternativa, Demokratska partija) usaglasili su Sporazum kojim se uređuju međusobni odnosi u cilju obezbjeđivanja parlamentarne podrške 43. Vladi, temeljni principi saradnje, normativni prioriteti za ispunjavanje obaveza za članstvo u EU, politički prioriteti za izvršnu vlast, struktura Vlade, način odlučivanja i rok važenja Sporazuma.

U Sporazumu se između ostalog navodi da se Potpisnici obavezuju da će Skupštini Crne Gore zajednički predložiti Rezoluciju povodom agresije Ruske Federacije na Ukrajinu i tako iskazati svoju punu privrženost vanjskoj i bezbjednosnoj politici Evropske unije.

Naglašava se da su u cilju realizacije Sporazuma svi potpisnici dužni da prilikom izbora kadrova vode računa o potrebnom nivou kompetencija i stručnosti, i u tom smislu sprovedu međusobne konsultacije u cilju obezbjeđivanja optimalnih kadrovskih rješenja i da će 43. Vlada ima četiri potpredsjednika.

Objavljujemo integralno tekst Sporazuma:

Polazeći od potrebe da se u Crnoj Gori riješi duboka politička i institucionalna kriza, ponovo pokrene proces evropskih integracija, prevaziđu izražene nacionalne, etničke, vjerske, političke i socijalne podjele;

Imajući u vidu potrebu izgradnje Crne Gore kao evropske, građanske i sekularne države uz očuvanje vanjskopolitičkog kursa zemlje;

Svjesni potrebe uspostavljanja socijalne kohezije kao i pronalaženja tačaka spajanja različitih društvenih struktura;

Uvažavajući činjenicu potrebe okupljanja oko zajedničkih vrijednosti koje su zapisane u Ustavu Crne Gore i standarda predviđenih u okviru procesa EU integracije;

Cijeneći da je potpuni društveni i politički prioritet da se kroz punu podršku naših međunarodnih partnera odblokira proces evropske integracije i sprovedu reforme za njegovo ubrzanje;

Čvrsto opredijeljeni da sve obaveze iz pregovaračkog procesa završimo do 2025. godine, uz zajedničke napore svih političkih subjekata;

Potpuno posvećeni usklađivanju vanjske i bezbjednosne politike sa EU i NATO, a osuđujući agresiju Ruske Federacije na Ukrajinu uz obavezu dosljednog sprovođenja politike EU, NATO i UN u odnosu na ovo pitanje;

Uvažavajući specifičnosti svih subjekata koji konstituišu ili podržavaju Sporazum;

Predstavnici političkih subjekata, posvećeni navedenim ciljevima, zaključuju:

SPORAZUM O PARLAMENTARNOJ PODRŠCI I POLITIČKIM PRIORITETIMA 43. VLADE CRNE GORE I KONSTITUENTI I PREDMET SPORAZUMA

Sporazumom se uređuju međusobni odnosi Potpisnika u cilju obezbjeđivanja parlamentarne podrške 43. Vladi, temeljni principi saradnje, normativni prioriteti za ispunjavanje obaveza za članstvo u EU, politički prioriteti za izvršnu vlast, struktura Vlade, način odlučivanja i rok važenja Sporazuma.

II TEMELJNI PRINCIPI SARADNJE U OKVIRU SPORAZUMA

Potpisnici Sporazuma su saglasni da će političku saradnju i rad buduće Vlade zasnivati na sljedećim principima:

a. dosljednog poštovanja Ustava Crne Gore
b. građanskog i sekularnog uređenja države;
c. poštovanja ljudskih i manjinskih prava, nacionalnih i vjerskih osjećanja i posebnosti;
d. antifašizma i protivljenja istorijskom revizionizmu;
e. neupitnosti perspektive članstva u EU i jačanju saradnje u okviru NATO;
f. neophodnih demokratskih reformi;
g. borbe protiv organizovanog kriminala i korupcije;
h. politike dobrosusjedstva i regionalne saradnje;
i. uspostavljanja efikasnog modela ekonomskog razvoja;
j. razvijanja socijalno pravične i ekološke države.

III NORMATIVNI PRIORITETI ZA ISPUNJAVANJE OBAVEZA ZA ČLANSTVO U EU

Potpisnici Sporazuma se obavezuju da će ključni aspekt djelovanja 43. Vlade biti ubrzanje evropske integracije Crne Gore i, s tim u vezi, intenzivno djelovanja svih političkih subjekata na usvajanju i spovođenju svih neophodnih reformi potrebnih za napredak države na putu ka Evropskoj uniji.

U tom pogledu potpuni normativni prioriteti 43. Vlade će biti:

1. Dogovor oko izbora nosilaca najviših pravosudnih funkcija (VDT, Sudski savjet, Ustavni sud) u skladu sa Ustavom Crne Gore;
2. Dogovor o uspostavljanju odgovornih i funkcionalnih državnih organa i institucija i zakonitom postupanju i funkcionisanju (Vlada, Skupština, sudstvo, tužilaštvo…);
3. Usklađivanje zakonske regulative u oblasti pravosuđa sa standardima Evropske komisije i mišljenjima Venecijanske komisije;
4. Zakon o preispitivanju porijekla imovine;
5. Izmjene i dopune Zakona o morskom dobru sa ciljem jačanja nadležnosti opština;
6. Izborna reforma – usvajanje preporuka OEBS/ODHIR za dogradnju izbornog zakonodavstva uz mogućnost objedinjavanja svih izbora u jednom danu i izmjene izbornog sistema sa uvođenjem otvorenih listi i garantovanje zastupljenosti manjina kroz određivanje broja mandata;
7. Profesionalizacija Državne izborne komisije, u skladu sa preporukama OEBS/ODHIR
8. Revizija zatečenog stanja u oblasti prosvjete i kulture uz izmjene i dopune Zakona o kulturi i opšteg Zakona o obrazovanju i vaspitanju i preispitivanje svih spornih kadrovskih rješenja, posebno na visokim pozicijama u ovim oblastima;
9. Preispitivanje svih ugovora i akata koji ugrožavaju ustavno određenje Crne Gore kao ekološke države uz aktivnu afirmaciju ideje ekološke države;
10. Preispitivanje spornih i nezakonitih odluka prethodnih Vlada i državnih organa u pravcu njihovog hitnog preispitivanja i revidiranja.
11. Reforma službe bezbjednosti, uz sagledavanje izmjena zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost
12. Reizbor članova savjeta i izvršnih direktora Regulatornih agencija, uz izmjene i dopune pratećih zakona;
13. Predlaganje Zakona o popisu stanovništva u prvom kvartalu rada Vlade, u skladu sa evropskim standardima i normama;
14. Efikasnija saradnja Vlade i Skupštine Crne Gore;
15. Unaprjeđenje zakonodavstva u oblasti ljudskih i manjinskih prava sa prioritetom zakona o zaštiti od nasilja u porodici.

Povodom pitanja od kojih zavisi napredak Crne Gore na putu ka EU, Potpisnici Sporazuma se obavezuju da tijesno sarađuju sa predstavnicima i institucijama EU i drugim međunarodnim partnerskim organizacijama.

Potpisnici Sporazuma se obavezuju da će Skupštini Crne Gore zajednički predložiti Rezoluciju povodom agresije Ruske Federacije na Ukrajinu i tako iskazati svoju punu privrženost vanjskoj i bezbjednosnoj politici Evropske unije.

IV POLITIČKI PRIORITETI ZA IZVRŠNU VLAST

Potpisnici Sporazuma su saglasni da politički prioriteti za rad izvršne vlasti budu sljedeći:

1. Nastavak beskompromisne borbe protiv organizovanog kriminala i korupcije na svim nivoima, ispunjavanje privremenih mjerila, sa ciljem dobijanja završnih mjerila za poglavlje 23. i 24.;
2. Obnova i prilagođavanje pregovaračke strukture novoj EU metodologiji proširenja u pravcu dinamiziranja pregovaračkog procesa sa EU;
3. Stvaranje povoljnog ambijenta za nove investicije, uz zaustavljanje odlaska postojećih investitora u cilju dinamizacije ekonomskog razvoja zemlje;
4. Nastavak započetih ekonomskih reformi kako bi se održala stabilnost javnih finansija i nastavile započete socio-ekonomske mjere;
5. Regulisanje ugovornog odnosa sa vjerskim zajednicama, u skladu sa Ustavom i zakonima Crne Gore
6. Sagledavanje regionalnih inicijativa u kontekstu ključnog prioriteta, odnosno bržeg učlanjenja Crne Gore u Evropsku uniju – perspektive i mogućnosti;
7. Jačanje lokalnih samouprava kroz izmjene Zakona o državnoj svojini – prenos prava svojine od države na opštine i donošenje podzakonskih akata radi otklanjanja štetnih posljedica nastalih primjenom istog iz 2009. godine;
8. Priprema i realizacija ljetnje turističke sezone 2022.;
9. Sagledavanje mjera na reorganizaciji rada zdravstvenog sistema i donošenje državnih mjera za borbu protiv COVID-a;
10. Nastavak reforme javne uprave uz reviziju zatečenog stanja u državnim organima i javnim preduzećima;
11. Prostorni plan razvoja Crne Gore 2022.-2040.;
12. Obezbijediti ravnomjerni regionalni razvoj i decentralizaciju ( u oblastima prosvjete, kulture, prostornog planiranja, zdravstva) kao i ekonomski razvoj posebno u nerazvijenim opštinama;
13. Intenziviranje aktivnosti na prečišćavanju biračkog spiska i stvaranju preduslova eliminacije svih izbornih zloupotreba;
14. Zaštita prava i integracija manjinskih naroda u institucijama, kroz ostvarivanje ustavnog načela srazmjerne zastupljenosti, uz punu implementaciju zakonske regulative.

V STRUKTURA 43. VLADE

Potpisnici Sporazuma saglasni su da obezbijede neophodnu parlamentarnu podršku mandataru za sastav 43. Vlade.

Potpisnici Sporazuma su saglasni da 43. Vlada ima četiri potpredsjednika.

Potpisnici Sporazuma su saglasni da potpredsjednici Vlade budu zaduženi za odgovarajući resor u Vladi i da u skladu sa tom raspodjelom predsjedavaju Vladinim komisijama – političkog sistema i pravosuđa i ekonomske politike.

U cilju realizacije Sporazuma svi potpisnici su dužni da prilikom izbora kadrova vode računa o potrebnom nivou kompetencija i stručnosti, i u tom smislu sprovedu međusobne konsultacije u cilju obezbjeđivanja optimalnih kadrovskih rješenja.

VI NAČIN ODLUČIVANJA

Potpisnici Sporazuma su saglasni da će svaki materijal, prije razmatranja na sjednici Vlade, obavezno biti razmatran i obrađen u okviru resorne Vladine komisije.

Potpisnici Sporazuma se obavezuju da će nastojati da se zakoni ili odluke od posebnog značaja predlažu/usvajaju uz što širi konsenzus na Vladi.

Potpisnici Sporazuma su saglasni da se sva pitanja od vitalnog državnog i nacionalnog interesa usvajaju kvalikfikovanom većinom svih članova Vlade.

Ova pitanja vezana za način odlučivanja i funkcionisanja Vlade regulisaće se Poslovnikom o radu Vlade.

Potpisnici Sporazuma se obavezuju da će se u svom djelovanju snažno zalagati za uspostavljanje konstruktivnog pristupa i korektne političke komunikacije u kom smislu će, kroz međupartijski i društveni dijalog, težiti postizanju šireg političkog i društvenog konsenzusa oko vitalnih pitanja za napredak Crne Gore, posebno oko pitanja za koja je potrebna kvalifikovana većina u Parlamentu.

VII ROK VAŽENJA SPORAZUMA

Sporazum se zaključuje za period od godinu dana nakon izbora Vlade.

Najkasnije mjesec dana prije isteka roka važenja Sporazuma potpisnici se obavezuju da pokrenu proces međusobnih konsultacija, na nivou lidera partija, u cilju produženja važenja Sporazuma odnosno njegovih mogućih izmjena.

FOTO I TEXT: CDM

Spajić i Milatović u posjeti Vašingtonu

Ministri finansija i socijalnog staranja i ekonomskog razvoja Milojko Spajić i Jakov Milatović, boraviće na poziv Svjetske banke i Međunarodnog montarnog fonda, u radnoj posjeti Vašingtonu DC, u periodu od 21. do 25. aprila 2022.

Kako je saopšteno iz Ministarstva ekonomskog razvoja, ministri će učestvovati na Proljećnim sastancima Svjetske banke i MMF-a tokom kojih se analizira rad ovih renomiranih institucija i održavaju plenarne sjednice na kojima predstavnici zemalja članica razmatraju aktuelna međunarodna ekonomska i fiskalna pitanja.

Dodatno, tokom radne posjete planirani su i bilateralni sastanci ministara sa najvišim zvaničnicima Svjetske banke i Međunarodnog monetarnog fonda.

Gorivo ponovo skuplje od srijede

Cijene naftnih derivata ponovo će porasti naredne sedmice, ali rast neće biti drastičan kao prije mjesec dana, već će iznositi nekoliko centi. Nove cijene goriva stupiće na snagu od srijede, jer je ponedjeljak neradni dan, a Ministarstvo kapitalnih investicija će obračun uraditi i objaviti u utorak, pa će važiti od ponoći u srijedu.

Savjetnik za analize i ispitivanja tržišta u Udruženju naftnih kompanija Crne Gore (UNKCG), Draško Striković, kazao je Danu da bi po sadašnjim parametrima cijene benzina porasle tri centa, eurodizela pet centi, a lož ulja šest centi.

– Redovni obračun se radi svakog drugog ponedjeljka, a pošto je ovaj ponedjeljak neradni, onda se obračun radi prvog narednog dana. Bez obzira kada se radi obračun, uzima se isti period berzanskih kotacija i kursa EUR/USD, a to je za period od 11. do 22. aprila – naveo je Striković.

Dodatno, kako je u posmatranom periodu kotacija bilo neradnih dana, to će se u obzir uzimati samo objavljene kotacije i kurs EUR/USD, odnosno ukupno za osam radnih dana iz prethodne dvije sedmice.

Striković je naveo da se očekuje da eurosuper 95 i 98 poskupe po tri centa i da iznose 1,73 eura odnosno 1,77 eura.

Eurodizel bi trebalo da poskupi pet centi na 1,77 eura, a lož ulje šest centi na 1,72 eura.

Striković je istakao da će do povećanja cijene goriva doći u značajnoj mjeri zbog jačanja dolara u odnosu na euro.

– Pored toga, sukob između Rusije i Ukrajine, kao i uvođenje sankcija Rusiji, dovode do toga da su i berzanske kotacije zabilježile rast cijena gotovih proizvoda, na bazi kojih se pravi obračun za tržište Crne Gore – dodao je Striković.

Prema njegovim riječima, svako dalje uvođenje sankcija Rusiji i potpuna obustava kupovine energenata, za evropske zemlje će značiti povećanje cijena, jer će doći do smanjenja ponude energenata uz istu potražnju.

Konačni podaci o cijenama naftnih derivata znaće se sjutra.

Gorivo je prošlog mjeseca poraslo od 16 do 29 centi, dok su prije dvije sedmice cijene neznatno pale.

Cijene goriva može spustiti samo Skupština, usvajanjem izmjena Zakona o akcizama.