Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je uoči susreta sa njemačkim kancelarom Olafom Šolcom u Berlinu da se Beograd sa Evropskom unijom slaže oko prirode sukoba u Ukrajini, ali da mu s obzirom na situaciju u Srbiji, “nije lako da se jasno pozicionira”.
– Što se sankcija tiče, mi smo decenijama bili žrtve sankcija i ne verujemo u politiku sankcija. Među zemljama EU i dalje se vode rasprave, na primjer o embargu na naftu ili gas. Mi imamo svoje interese. I mi još nismo deo EU. Nažalost – rekao je Vučić u intervjuu za njemački “Handelsblat” koji je objavljen 4. maja.
Vučić je naveo i da je Srbija vojno, ali ne i politički neutralna.
– Za mnoge je bilo iznenađenje to što smo jasno rekli da je rat u Ukrajini kršenje međunarodnog prava. S druge strane, mi imamo svoje nacionalne interese u vezi s Kosovom i drugim pitanjima u kojima Rusija podržava naš stav – rekao je Vučić.
On je, međutim, naglasio da je Srbija “jasno na putu ka EU”.
– I to jeste i ostaće naš strateški cilj – rekao je Vučić.
Srbija je tri puta glasala u Ujedinjenim nacijama (UN) protiv Rusije, ali je izričita u tome da podržava samo odluke koje se ne odnose na sankcije.
Beograd je podržao rezoluciju o osudi ruske agresije na Ukrajinu, zatim rezoluciju kojom se od Rusije zahtijeva momentalni prekid rata u Ukrajini i na kraju i isključivanje Rusije iz Saveta UN za ljudska prava (UNHRC).
EU i Sjedinjene Države očekuju da se Srbija pridruži sankcijama koje su zapadne zemlje uvele Rusiji zbog invazije na Ukrajinu.
“Nisam razgovarao sa Putinom”
Na pitanje novinara “Handelsblata” kako ocjenjuje postupke Vladimira Putina i njegove namjere u Ukrajini, Vučić je rekao da predsjednik Rusije o tome sa njim nije razgovarao i da su se posljednji put videli 25. novembra 2021. godine (tokom Vučićeve posete Rusiji), te da su tada samo “nekoliko minuta” razgovarali na temu Ukrajine.
– Slušam i čitam šta kaže. On iznosi svoje motive. Ali to ne znači da se postupanje u Ukrajini može opravdati – rekao je Vučić.
On je naveo da “Putin jasno pominje širenje NATO na istok”, ali i dodao da “bez obzira na to, Srbija osuđujuje kršenje međunarodnog prava i rat u Ukrajini”.
– Ne zaboravite, nas je 1999. napao NATO, protivno međunarodnom pravu i bez mandata UN, i mnogo smo propatili. To je jedan od razloga zbog kojih je Srbija podržala dvije rezolucije UN i osudila rat u Ukrajini – rekao je Vučić.
NATO intervencija na tadašnju Saveznu Republiku Jugoslaviju (SRJ) pokrenuta je zbog zločina srpske vojske i policije i egzodusa albanskog stanovništva tokom rata na Kosovu.
Na konstataciju novinara njemačkog “Handelsblata” da je 1999. tadašnji predsjednik SRJ Slobodan Milošević izvršio agresiju na Kosovo, Vučić je rekao da je Putin “prije nekoliko dana uporedio situaciju u Donbasu sa situacijom na Kosovu”.
– On koristi kosovski primjer i odluke Međunarodnog suda pravde kao presedan da opravda svoje postupke u Donbasu i drugim djelovima Ukrajine – rekao je predsjednik Srbije.
Ruski predsjednik je tokom susreta sa generalnim sekretarom Ujedinjenih nacija Antonijem Guterešom 26. aprila u Moskvi izjavio da “ako postoji presedan, republike Donbasa mogu da učine isto”.
Nezavisnost Donjecka i Luganska, oblasti u Donbasu na istoku Ukrajine, priznala je samo Rusija uoči invazije na Ukrajinu. Za ostatak svijeta ove teritorije su i dalje dio Ukrajine.
Nezavisnost Kosova je, pak, priznalo više od 100 država, uključujući Sjedinjene Države, Kanadu, Njemačku, Veliku Britaniju, Francusku. Od 27 članica Evropske unije Kosovo su priznale 22 države.
Deklaraciju o nezavisnosti Kosova proglasila je Skupština Kosova u februaru 2008. godine, a Međunarodni sud pravde u Hagu je u savjetodavnom mišljenju iz jula 2010. naveo da deklaracija o nezavisnosti nije prekršila međunarodno pravo.