Usljed rata u Ukrajini, očekivano je da Njemačka preventivno reaguje, priprema skloništa i ulaže u naoružanje, kaže za Radio Crne Gore vojni analitičar iz Srbije Vlade Radulović. Nakon ruskog napada, logičan slijed je i preispitivanje Finske i Švedske za članstvo u NATO, baš kao i rast podrške javnosti tom savezu. Sve to, kao i naoružavanje Ukrajine sa zapadne strane, međutim, moglo bi da isprovocira Kremlj, kaže Radulović. Nada se da do širenja rata, van ukrajinskog tla, ipak neće doći.
To što Njemačka priprema skloništa, stvara zalihe, i izdvaja 100 milijardi eura za vojsku, mnogima nameće misao, ako se Njemci pripremaju za rat, sigurno nešto znaju, kaže Radulović. Ističe da bi napad na jednu članicu NATO-a značio katastrofu.
“Postoji bojazan da bi ruska agresija mogla da se proširi i van granica Ukrajine. Znamo, međutim, da bi napad na jednu članicu značio defacto napad na NATO kao savez. To bi suštinski značilo da je Evropa u ratu i ponovo u 40-tim godinama XX vijeka. Plašim se da bi ovog puta posljedice bile daleko razornije. Nijesu to nikakve crne slutnje, i jasno je da postoje određena razmišljanja u tom smjeru. Kada se sve to uzme u obzir, onda je logično da se radi na nekim segmentima preventive, da neke stvari preispitate, u neku opremu uložite, da obnovite nešto što nijeste ranije. Sistemi kolektivne bezbjednosti i odbrane su odlični, ali na kraju ipak morate da se oslanjate i na svoje kapacitete,” kaže Radulović.
Kako ističe, Njemačka će, kao najveća evropska ekonomija, prema najavama, od naredne godine, biti treća ekonomija u svijetu, na globalnom nivou po izdvajanju za vojsku, nakon SAD-a i Kine.
Dodaje da postoji realna bojazan određenih evropskih zemalja, prije svega NATO članica, koje se graniče sa Rusijom. A tu je i pitanje sudbine Gruzije i Moldavije i njihovog zacrtanog evropskog puta.
„Činjenica je da niko u ovom trenutku ne zna kako će se ruska agresija na Ukrajinu okončati i u kojim će pravcima ići,“ ističe Radulović.
Očekivan rast podrške NATO-u nakon ruskog napada na Ukrajinu
Svjetski mediji prenose da je napad Rusije na Ukrajinu udvostručio podršku Finaca članstvu u NATO, a britanski Tajms piše da bi Finska i Švedska, do sredine ljeta, mogle da postanu punopravne članice. To bi moglo da isprovocira Kremlj, no Radulović ističe da su potezi te dvije neutralne države, sasvim logičan slijed.
“U Švedskoj i Finskoj odavno je vrlo visoko bilo kotirano pitanje punopravnog članstva u NATO, ali suštinski ta opcija nikada nije bila na stolu. Te dvije zemlje su imale vrlo razvijenu saradnju sa NATO. Švedska naročito, u različitim segmenitma i sa zemljama NATO-a i sa zemljama članicama na bilateralnom novou. Činjenica je da je ruska agresija na Ukrajinu otvorila sva ta pitanja. Ne treba izgubiti iz vida da su Finci imali itekako krvav rat, u osvit Drugog svjetskog rata, sa Sovjetima. Oni se itekako još sjećaju kako izgleda to kada se zamjerite Moskvi i kada Moskva ima aspiracije prema vama. Politika Moskve je takva da postupa sa tog aspekta, da sebe brani tako što će u svom okruženju da rješava neke stvari i da ne dozvoli širenje NATO-a. Ukrajina je jedan od primjera, kao što je bila i Gruzija 2008,“ ističe Radulović.
Ocjenjuje da je invazijom na Ukrajinu posijano sjeme lošeg odnosa prema Rusima u samoj Ukrajini, te da se to direktno odrazilo i na Švedsku i Finsku da preispitaju svoju budućnost u segmentu bezbjednosti.
„Naročito kada imate scene potpuno spaljenih i porušenih sela, gradova i brojnih civilnih žrtava, sve to utiče na javnost i kada se dešava u neposrednom okruženju, logično je da ćete da preispitate stavove“.
Eskalacija sukoba zbog naoružavanja Ukrajine moguć scenario
Ističe da bi naoružavanje Ukrajine moglo da bude opasno, jer Rusija neće žmuriti na oružje koje dolazi sa zapadne granice, ali se nada da sukob neće eskalirati.
„Činjenica je da veliki broj zapadnih zemalja, šalje veliku količinu vojne opremu Ukrajini. Ne mislim samo na članice NATO, nego i i na one koje pripadaju tom „zapadnom društvu“ – Australiju, Novi Zeland, Japan itd… Sa tom podrškom Ukrajina računa i ona će se nastaviti. Ipak, to otvara pitanje odgovora Rusije. Plašim se da ukoliko dođe do naglog povećanja vojne opreme, da smo onda korak bliže crvenoj liniji ili da smo na samoj crvenoj liniji odgovora ruske strane. Treba imati u vidu ako dođe do narušavanja bezbjednosti bilo koje članice NATO onda bi to bio otvoreni sukob“, ističe Radulović.
Niko trenutno ne može znati kako Moskva razmišlja, kaže on.
Koliko god razrađivali vojne scenarije i planove nekog sukoba, Radulović ističe da oni padaju u vodu s prvom ispaljenom raketom. Ukrajini nažalost sukob tek predstoji.
“Ukoliko ne dođe do krucijalnih promjena preko noći, kako sada stvari stoje sukob u Ukrajini tek predstoji i potrajaće, pravi okršaj na terenu se tek očekuje naročito na istočnom, sjevernoistočnom i jugoistočnom potezu. Kada će do njega doći i u kom formatu ne bih da prognoziram, ali kada pogledate grupisanje tehnike, svu opremu, formiranje nekih nopvih pravaca to je činjenica,” zaključio je Radulović.
Izvor: Portal RTCG