Aktuelna vladajuća elita stvorena nakon izbora 30. avgusta 2020. godine odgovorna je što Crna Gora smanjenjem akciza nije zaustavila galopirajući rast cijena goriva. Prema najavama, gorivo koje je sada na istojskom maksimumu u državi, moglo bi dramatično poskupiti, i to za čak više od 20 centi. Ukoliko se to dogodi, to će biti novi cjenovni šok za građane Crne Gore.
Da sve bude još dramatičnije, imamo primjer gdje državni sekretar za energetiku i rudarstvo Marko Perunović u emisiji Link na RTCG prije dva dana navodi potpuno netačan podatak za iznos akcize za gorivo.
“Danas je akciza na litar benzina 36 centi, a na dizel 26 centi. To znači i kada bi usvojili to umanjenje od 20 odsto, cijena benzina bi bila niža sedam centi, a dizela 5,5 centi. U uslovima današnjeg tržišta, to umanjenje od maksimalnih 20 odsto neće uticati značajno. Druge države su ograničile cijenu derivata, ali dolazimo do toga da će u jednom momentu morati da subvencioniše potrošače. Mi to ne možemo da preduzmemo”, naveo je on.
Međutim, brojke koje je Perunović saopštio nijesu tačne.
Građani treba da znaju da akciza na litar benzina iznosi 54,9 centi, a na dizel 44 centa, što znači da bi umanjenje od 20 odsto značilo za veoma značajnih 10,98 centi nižu cijenu benzina i 8,8 centi nižu cijenu dizela.
Takođe, Crna Gora od 2002. godine kontroliše maloprodajnu cijenu naftnih derivata, što se pokazalo kao veoma dobra odluka.
Većina država regiona su u prethodnim godinama ukinule zakonske mogućnosti kontrole i uvele slobodno formiranje cijena naftnih derivata. Zbog iznenadnih i naglih promjena cijena nafte i naftnih derivata, na svjetskim i najbližem referentnom tržištu Mediterana, Hrvatska je uvela kontrolu utvrđujući najviše maloprodajne cijene naftnih derivata, ograničavajući ih na razdoblje od najduže 90 dana.
Na kraju, postavlja se pitanje da li sve što se događa sa cijenama goriva odgovaralo odlazećoj Vladi. Jasno da su imali mogućnosti da reaguju na vrijeme, što zbog cijena koje konstantno rastu, što zbog iskustva zemalja u okruženju koje su na vrijeme reagovale. Pitanje je i da li je rast prihoda o kojem stalno govore zapravo najviše izazvan rastom cijena i posljedično većim iznosom naplaćenog PDV na goriva i na ostale proizvode?
Akcizna osnovica i iznos akcize
Član 52
(1) Akcizna osnovica je količina mineralnih ulja, izražena u litrima ili kilogramima.
(2) Ako je količinska jedinica za akcizu u litrima, litar se mjeri na temperaturi od + 15°C.
(3) Visina akcize za proizvode iz stava 1 ovog člana iznosi za:
1) olovni benzin (tarifne oznake CN 2710 11 31 00, 2710 11 51 10, 2710 11 51 90 i 2710 11 59 00) 554 eura na 1000 litara;
2) bezolovni benzin (tarifne oznake CN 2710 11 31 00, 2710 11 41 00, 2710 11 45 00 i 2710 11 49 00) 549 eura na 1000 litara;
3) kerozin (tarifne oznake CN 2710 19 21 00 i 2710 19 25 00) koji se koristi:
– kao motorno gorivo 330 eura na 1000 litara;
– za grijanje 89,7 eura na 1000 litara;4) gasna ulja (tarifne oznake CN 2710 19 41 do 2710 19 49) koja se koriste:
– kao motorno gorivo 440 eura na 1000 litara;
– kao motorno gorivo za industrijske i komercijalne svrhe 259 eura na 1000 litara;
– za izvođenje radova na projektu autoputa Bar Boljare – 169 eura na 1000 litara;
– za grijanje 207 eura na 1000 litara;
4a) prirodni plin (tarifne oznake CN 271111 i 271121) koji se koristi:
– kao motorno gorivo 0 eura na 1000 litara;
– za industrijske i komercijalne svrhe 0 eura na 1000 litara;
– za grijanje 0 eura na 1000 litara.
5) ulje za loženje (tarifne oznake CN 2710 19 61 00 do 2710 19 69 00) 19,5 eura na 1000 kilograma;
6) tečni naftni gas (tarifne oznake CN 2711 12 11 00 do 2711 19 00 00) koji se koristi:
– kao motorno gorivo 125 eura na 1000 kilograma;
– za industrijske i komercijalne svrhe i grijanje 42,25 eura na 1000 kilograma.
7) biogoriva 350 eura na 1000 litara.