16.9 C
Podgorica
Ponedjeljak, 29 Aprila, 2024
spot_img
Naslovna Blog Stranica 1195

Grupa Kupujmo domaće na Fejsbuku napravila trgovinski bum: Proizvodi iz CG na jednom mjestu

Fejsbuk grupa “Kupujmo domaće! – podržimo male proizvođače hrane u Crnoj Gori” za svega desetak dana dostigla je preko 22 hiljade članova i napravila pravi trgovinski “bum” u našoj zemlji. Ova jednostavna platforma pružila je priliku malim proizvođačima da promovišu proizvode, a ljudima koji tragaju za domaćom hranom omogućila  da ponudu sagledaju na jednom mjestu.

Tako u ovoj online pijaci možete naći razno voće, povrće, mesne proizvode, jaja, začinsko bilje, cijeđene sokove, vina, rakije, med, mliječne proizvode i još mnogo toga, a što je najvažnije – sve je proizvedeno u Crnoj Gori. Proizvođači često ističu da je hrana svježa, organska, neprskana, zdrava, a oni koji kupuju imaju mogućnost da ostave komentar i na taj način ocijene proizvod, što drugima umnogome olakšava izbor.

Osnivači grupe su dvije porodice, Milena Žmukić Ivović sa suprugom Nikolom i njihovi prijatelji Ivan i Ana Bošković.

Niko od njih se ne bavi poljoprivredom, ali svjesni trenutne ekonomske situacije u zemlji izazvane pandemijom koronavirusa, željeli su da podstaknu građane da kupuju domaće i tako pomognu svim proizvođačima koji su izgubili dio tržišta.

Milena za Antenu M kaže da su analizirali prepreke zbog kojih do sada nije zaživjelo neko web mjesto za ponudu proizvoda malih crnogorskih proizvođača. I dalje veliki broj njih distribuciju proizvoda vrši na tradicionalan način – proizvodi se nude poznanicima, preprodavcima, na pijaci, a do novih kupaca se dolazi usmenom preporukom.

“Mali poljoprivredni proizvođači uglavnom su imali rezerve u pogledu korišćenja novih tehnologija za distribuciju svojih proizvoda pa smo kao ključni izazov prepoznali razumijevanje i prihvatanje digitalnih platfromi. Došli smo do zaključka da crnogorskim proizvođačima treba “odskočna daska” u formi jednostavne tehnologije, dostupne, lake za korišćenje i široko rasprostranjene. Vjerovali smo da bi digitalna komunikacija u obliku Facebook grupe mogla dovesti do značajnog pomaka u rezultatima prodaje i to baš sada kada je to najpotrebnije”, objašnjava Milena koja je po struci MSc međunarodne ekonomije i finansija.

Broj članova neprestano raste a ta činjenica kaže govori o nekoliko fenomena.

“Postoji velika potražnja za domaćim, kvalitetnim proizvodima u Crnoj Gori, postoji svijest kod crnogorskih građana da je važno pomoći domaće proizvođače posebno sada kada se suočavamo sa poslijedicama pandemije i višemjesečnog zaključavanja ekonomije; i napokon, postoji kritična masa ljudi, kupaca ali nadasve i proizvođača, koji kroz ovu inicijativu sve jasnije uočavaju prednosti digitalnih tehnologija. Nadamo se da će konkretni ekonomski efekti ove akcije dovesti do toga da proizvođači dobiju vjetar u jedra i da proizvodnja poraste i podigne se na veći nivo, iznjedre neki novi domaći brendovi koji će biti potencijal i za izvoz”, kaže Milena.

Ponuda raznovrsna, kvalitet sjajan

Funkcionisanje grupe je jednostavno. Proizvođači postave šta je to što nude, opis proizvoda i načina proizvodnje, moraju da naglase iz koje su opštine te koja je cijena proizvoda. Radi lakše komunikacije i dolaska do proizvoda važno je napisati i način preuzimanja robe te kontakt telefon. Sa druge strane, kupci nemaju pravo da komentarišu cijene i upoređuju, ali mogu da iznesu utiske o onome što su trgovali.

Milena navodi da su ih raznovrsnost ponude, kvalitet i broj marljivih ljudi u Crnoj Gori koji produkuju izvrsne proizvode -prijatno iznenadili.

“Njihov potencijal je bez imalo pretjerivanja – ogroman! Primjećujemo da mnogo ljudi, članova grupe, dijeli ovaj naš pozitivan utisak. Osim umješnih proizvođača, ostali smo zatečeni brojem ljudi koji su spremni da pomognu drugima korisnim savjetima, infromacijama, da doniraju višak ambalaže, čak da transportuju proizvode i sl. Dakle jako su izražene te prosocijalne aktivnosti zbog kojih imamo poseban osjećaj satisfakcije.

Proizvodi se nude po različitim cijenama i ako se ponuda i potražnja uspijevaju sresti, onda možemo smatrati da su cijene pristupačne. Naše pravilo je da se o cijenama unutar grupe ne diskutuje. Vjerujemo da je najbolja poruka proizvođačima o tome da li je cijena dobro postavljena, upravo – ima li ili nema interesovanja za taj proizvod. Cijena se formira tamo gdje se ukrste linija ponude i linija potražnje- jedna od osnovnih lekcija ekonomije”, ističe Milena.

Proizvodi planuli, kupci zadovoljni

Da su proizvođači zadovoljni, najbolje govore njihovi utisci. Mnogi kažu da su im od objava proizvodi planuli te da se traži kilogram/litar više. A ne izostaju ni pohvale kupaca.

***

Proizvođači da ne bježe od digitalnih tehnologija

Ivan Bošković, koji je inženjer informacionih tehnologija, porizvođačima poručuje da ne smiju da oklijevaju u upotrebi informacionih tehnologija.

“Ako još uvijek zaziru od digitalnih tehnologija, treba da zamole nekog mlađeg iz kuće ili svoje okoline za pomoć. Da se u krajnjem obrate i nama i članovima grupe.

Ima dosta ljudi koji će rado pomoći da se lijepo opiše njihov proizvod, proces proizvodnje, neke posebnosti koje ih izdvajaju i način dostave, a posebno apelujemo na ponuđače da stave svoje fotografije, jer one najbolje prikazuju proizvod i privlače nove kupce. Pozivamo i sve kupce da se ovim putem izjasne o nekom isprobanom proizvodu, jer su preporuke važna reklama i podstiču i one skeptične u ovaj način trgovine, da se u istom oprobaju”, kaže Bošković.

Dodaje i da su primijetili da ljudi imaju zadršku ne samo pred novim vidom prodaje, već im nije jasno kako to da je sve besplatno te ko stoji iza toga.

“Stoje dvije mlade porodice entuzijasta koje žele da naprave društveno koristan projekat i to je sve. Ulažemo svoje vrijeme i znanje i sopstvena sredstva. Ukoliko se neko pridruži – dobro došao, svaka pomoć i nova inicijativa je dobrodošla, ali samo u vidu volonterizma i besplatnih usluga”, navodi on.

Ogroman odziv, podrška i evidentni efekti koje su postigli obavezuju ih, kaže, da ideju dalje razvijaju, da razmotre predloge koji im pristižu i da rade dalje na tome da što više proizvođača dobije podršku, a što više kupaca kvalitetan domaći proizvod.

Kaže i da su kroz osnivanje ove Facebook grupe dokazali da je važno da od građana krene inicijativa.

“Potrebno je uložiti dodatnu energiju, pokrenuti se iz učmalosti svakodnevice i osmisliti kako možemo nešto poboljšati, i bez kompleksa krenuti u realizaciju ideja i inicijativa. Kao što se da izvući poenta, nekada vrlo jednostavne stvari uz malo truda mogu da daju značajne rezultate”, zaključuje Bošković.

Ponovo okupljanje vjernika na Ostrvu cvijeća, razišli se nakon upozorenja policije

Na Ostrvu Cvijeća, na Miholjskoj prevlaci i jutros je služena liturgija u prisustvu vjernika, javljaju naši čitaoci i šalju fotografije i video zapise.

Savjesni građani odmah su pozvali komunalnu policiju, policiju i broj 1616.

Policija je stigla u 9:55.

Komunalna policija i inspekcija imaju nadzor nad javnim površinama dok, kada je posrijedi privatna svojina, imaju obavezu da obavijeste Upravu policije, što su i uradili.

Policija je, kako saznaje Antena M, o svemu obavijestila nadležnog tužioca.

Fotografija ispod potvrđuje da su se vjernici SPC razišli nakon dolaska policije i upozorenja.

Stiglo 10 respiratora i 5.000 testova

Još jedan kontigent pomoći od vlasnika Alibabe Džeka Maa i njegove fondacije, kao i vlasnika Adriatic propertisa Petrosa Statisa dopremljen je u Crnu Goru, objavljeno je na Twitter nalogu premijera Duška Markovića.

Demokratski front i srpska crkva – politički i ideološki “sijamski blizanci” protiv nezavisne Crne Gore

Piše: Mr. Sci. Novak ADŽIĆ, pravnik i istoričar, doktorand istorijskih nauka

DEMOKRATSKI FRONT POD VOĐSTVOM ČETNIČKOG VOJVODE ANDRIJE MANDIĆA, LIDERA NOVE SRPSKE DEMOKRATIJE (RANIJE SRPSKE NARODNE STRANKE)- KOJEMU JE TITULU „VOJVODE“, DODIJELIO ČETNIK I OBAVJEŠTAJAC IZ DRUGOG SVJETSKOG RATA, EMIGRANT, MILO RAKOČEVIĆ, INAČE KUM PAVLA ĐURIŠIĆA- PRIMARNO JE, NE GENERAZIJEM, DAKAKO, ALI JE ISTI, IPAK, DOMINANTO, NA IDEJNO-POLITIČKIM TRAČNICAMA DRAŽE MIHAILOVIĆA I PAVLA ĐURIŠIĆA I VELIKODRŽAVNOG PROJEKTA „HOMOGENA SRBIJA“ DR STEVANA MOLJEVIĆA IZ 1941., A PROTIV CRNE GORE I AUTOHTONE CRNOGORSKE NACIJE.

TAKOĐE, TAJ POLITIČKI, PRILIČNO KENTAURSKI I DIJELOM KONVERTITSKI SAVEZ, ODNOSNO –D. F.- JE PRVENSTVENO SLJEDBENIK POLITIKE I IDEOLOGIJE BJELAŠA IZ CRNE GORE, TE NIKOLE PAŠIĆA I TZV. PODGORIČKE SKUPŠTINE IZ 1918.

KAO ŠTO JE TO I SRPSKI UZURPATORSKI I OKUPATORSKI MITROPOLIT AMFILOHIJE RADOVIĆ, REVNOSNI SLJEDBENIK I PROMOVENT RATNE POLITIKE RADOVANA KARADŽIĆA, RATKA MLADIĆA, MOMČILA KRAJIŠNIKA, BILJANE PLAVŠIĆ, MILANA MARTIĆA I DRUGIH OD HAŠKOG TRIBUNALA OSUĐENIH RATIH ZLOČINACA. I IDEOLOŠKO-POLITIČKI SAUČESNIKA IDEOLOGIJE I POLITIKE ŽELJKA RAŽNATOVIĆA ARKANA, KOJEGA JE SVOJEDOBRNO TUŽILAŠTVO HAŠKOG TRIBUNALA, TADA NA ČELU SA LUIS ARBUR, OPTUŽILO ZA RATNE ZLOČINE…)

U dugotrajnoj i aktuelnoj, (premda je ista malo, u potonje vrijeme, objektivno, utišala, potisnuta je privremeno i djelimično u drugi plan zbog pandemije virusa Covida 19), suštinski, ideološko-političkoj i klero-nacionalističkoj, masovnoj i širokoj, kampanji protiv Crne Gore, kao i normi i postulata parlamentarne građanske demokratije, a koju predvodi Srpska pravoslavna crkva iz Beograda, i njena filijala u Crnoj Gori, od starta se uključilo nekoliko partijskih, političkih, opozicionih parlamentarnih i vanparlamenatnih subjekata, koji, tom, subverzivnom, procesu pružaju jasnu podršku.

U tom stroju, pored Srpske crkve, njene centrale i eparhija raznih, od partijskih faktora dominantan je opozicioni politički savez- Demokratski front (DF), odnosno, bolje rečeno Dražin front, ali i neke druge opozicione parlamentarne stranke (Demokrate CG, SNP, Ujedinjena CG), kao i neke ekstremne i galamdžijske vanparlamentarne ultradesničarske stranke („Prava Crna Gora“ Marka Milačića).

Srpska pravoslavna crkva (SPC) do 1918. nije postojala u Crnoj Gori, već autokefana CPC, a nakon bespravnog uništenja, nasilne aneksije državne nezavisnosti Kraljevine Crne Gore, nekanonski i nasilno ukinuta je i autokefalna CPC.

Istorijska i kanonsko-pravna autokefalnost Crnogorske pravoslavne crkve je potvrđivana na taj način što je ona bila, samostalna, nezavisna i ravnopravna u međusobnim odnosima, kako sa Carigradskom patrijaršijom i Ruskom crkvom (Petrogradskom Mitropolijom), tako i u međusobnim odnosima sa drugim pomjesnim autokefalnim crkvama, sa kojima je održavala kanonsko-pravne i bogoslužbne (liturgijske) i druge odnose. Sve autokefalne pomjesne pravoslavne crkve  priznavale su i poštovale njenu ostvarenu i afirmisanu, vjekovnu, autokefalnost (kanonsku, crkvenu nezavisnost, samostalnost, suverenitet) u pravoslavnom svijetu.

Političko-ideološki negatori, u prošlosti i sadašnjosti, njene viševjekovne autokefalnosti, kao i legitimnog prava na njenu obnovu i postojanje, uvijek, svjesno i namjerno, pretućkuju istorijske i pravne činjenice koje o tome pouzdano i akribično svjedoče, a sve to oni čine sa konkretnim ciljem pokušaja podrivanja državne nezavisnosti Crne Gore i velikosrpske nacionalne, etničke i kulturne negacije  samonike crnogorske nacije i građanskog društva u modernoj Crnoj Gori.

Relevantno je, ovom prilikom, javnosti prezentirati da još 1889. arhimandrit Nićifor Dučić o tome sasvim precizno piše: »Carigradska patrijaršija nije imala mogućnost da vrši duhovnu kanoničku vlast nad Crnogorskom crkvom. Ruski Sinod priznao je Pravoslavnu crkvu u Crnoj Gori autokefalnom za vrijeme slavnoga mitropolita crnogorskoga Petra I Petrovića-Njegoša« (Nićifor Dučić, »Književni radovi«, knjiga 9, Beograd, 1889, str. 245).

Koherentno tome, višedecijski sekretar Crnogorske crkve i član njenog Svetog Sinoda (od njegovog normativnog ustanovljenja nakon 1903) protođakon Filip Radičević je 1889. g., tvrdio je: »Pravoslavna naša crkva kao autokefalna, nezavisna je.

Ona se kao takva odnosi prema Ruskom Sinodu, Carigradskoj i drugim patrijaršijama, kao i ostalim autokefalnim crkvama. Sve autokefalne pravoslavne crkve priznaju nezavisnost Crnogorske crkve, svagda joj dostavljaju događaje koji se u pojedinim crkvama zbivaju, na primjer, kad koji patrijarh dolazi na upravu svoje crkve« (Vidi opširno: Filip Radičević, »Pravoslavna crkva u Crnoj Gori«, Prosvjeta«, državni časopis, X, Cetinje, 1889, str. 322-327).

Naročito je važno istaći da SPC u Crnoj Gori od 1918., nije legalnim i legitimnim putem, ušla u posjed sakralnih pravoslavnih pokretnih i nepokretnih dobara, već ih je, uz zaštitu supremativne državne vlasti, (KSHS/Kraljevine Jugoslavije), otela od države Crne Gore i CPC, okupirala ih i od tada ona njima gospodari i koristi ih, te u svojstvu otimača tuđe svojine i uzurpatora imovinskih prava drugoga hoće da zadrži bespravni monopol.

Istorijska je istina o vjekovnoj autokefalnosti Crnogorske pravoslavne crkve (CPC) i istorijska nauka, publicistika i literatura je pouzdano prezentovala činjenice o ukidanju njene autokefalnosti 1918. godine, kao i o okupatorskom i uzurpatorskom ulasku SPC u posjede čiji je korisnik bila CPC. SPC je ušla u osvajački posjed i okupaciju državnih sakralnih pokretnih i nepokretnih dobara, koje su činom otimanja prešle u vicioznu državinu druge države (Srbije) i ,takođe druge strane crke (SPC).

Crna Gora, nakon usvajanja i stupanja na snagu Zakona o slobodi vjeroispovijesti…, ne otima crkvenu imovinu; oni drugi, iz klerikalnih struktura, antipodni istome, su otimači i uzurpatori! SPC je nakon uništenja nezavisne Crne Gore i uništenja Crnogorske autokefalne crkve otela imovinu koja je i sada u njenom posjedu. Imovina se od otimača ne može otimati, već se njemu mora reći što je, a imovina se mora vratiti onome kome pripada.

Do kraja 1918. crnogorska država je bila vlasnički titular, a autokefalna CPC korisnik sakralnih dobara u Crnoj Gori. Odnosno, Crnogorska crkva je bila u aprehenziji hramova i crkvene imovine, a današnja Mitropolija Crnogorsko-primorska SPC nikako ne može biti i nije pravni sukcesor, nasljednik i sljedbenik prava i imovinskih prava nekadašnje autokefalne Crnogorske crkve.

Podsjetimo samo na činjenicu da u Ustavu Svetog Sinoda Pravoslavne ckve u Crnoj Gori od 30. decembra 1903., u članu 15, kojim se regulišu nadležnosti Svetog Sinoda, pored ostalog, u stavu 2 navedenog člana, piše i to da je Mitropolit, kako se eksplicitno veli, predsjednik Svetog Sinoda i « poglavica autokefalne crnogorske crkve».

Činjenica je da do 1. decembra 1918. godine SPC nije postojala u Crnoj Gori, a kamo li da je vlasnik crkvene imovine. Naprotiv. Ta nacionalno-politička i eklezijastička organizacija (SPC), čiji je centar u Beogradu, je, decenijama i u sadašnjosti, faktički protivnik nezavisnosti Crne Gore i crnogorske slobode i jedini cilj ideologije i politike koju ista propagira i sprovodi je da se pokuša Crna Gora vratiti na status kakav je imala 1918, 1989, 1991., godine. No zrela je Crna Gora, ona je ozbiljna država, i to se, naravno, dogoditi neće.

Upravo aktuelna priča, medijska fama i podvala, o navodnom otimanju imovine ide u prilog hegemonističkim, velikosrpskim aspiracijama ove svetosavske organizacije (SPC). Privremeno obustavljene, tzv. litije i molebani SPC su samo navodni vjerski skupovi, ali sa konktrentim anticnogorskim i velikosrpskim političkim i doktrinarnim ogrtačem. To su dominantno politička okupljanja.

Amfilohije (Radović), od početka svog djelovanja 1990. godine u Crnoj Gori nije organizovao nijedan vjerski skup koji nije bio duboko politički, svetosavski i velikosrpski. Svi današnji skupovi koje on organizuje su usmjereni i vođeni od strane velikosrpskih krugova sa ciljem da se u Crnoj Gori ponovi 1918. i 1989. godina i da ona nestane kao država. Ovo je duboko kamuflirana politička akcija koja za cilj ima da se vaskrsne velikosrpska državna ideologija.

Sjetite se samo kad su sramno 1996. episkopi i sveštenstvo SPC nosili mošti Svetog Vasilija Ostroškog u tzv. Republiku Srpsku i kad su ih dočekivali Radovan Karadžić i episkop Atanasije Jeftić ; sjetimo se kad je Amfilohije podržavao velikosrpsku agresiju na Hrvatsku i guslao na dubrovačkom ratištu, kad su njihovi-srpki- episkopi poput Gavrila blagosiljali ratne zločine, ubistva civila i ratnih zarobljenika i oružane formacije “Škorpioni” u Trnovu u Bosni, zatim kada se Episkop Filaret slikao na tenku sa mitraljezom da bi podržao agresiju na Hrvatsku…itd. Taj episkop mileševski Filaret bio je negda vrli Miloševićev sljedbenik i pomoćnik ministra vjera u srpskoj vladi u doba tiranije Slobodana Miloševića.

Ovo su samo neki od primjera kriminalne velikosrpske ideologije koja se nikad nije odrekla hegemonističkih tendencija prema Crnoj Gori, a kojoj je, pogotovo devedesetih godina XX vijeka, SPC davala duhovnu i političku podršku.

Rehabilitacija nacionalističke, etnocentrične, šovinističke i kolaboracionističke, četničke, velikospske ideologije i politike iz drugog svjetskog rata, za vpđu litija u Crnoj Gori Amfilohija Radovića bila je politička i crkvena “misija” i pasija, kojoj je revnosno bio predan.

I odan, i dan danas privržen isto, kada, identično kao i ranije. On veliča Dražu Mihailovića i četnički pokret iz drugog svjetskog rata. Nesporno je da je glavni vođa donedavnih, provremeno obustavljenih, “litija i molebana”, odnosno, u osnovi, klero-političkih protesta u Crnoj Gori, mitropolit Amfilohije, bio i ostao, sljedbenik ravnogorske četničke velikosrpske i anticrnogorske ideologije i politike, što potvrđuju i njegove riječi, više puta saopštene, a kojima je on veličao, pravio apoteozu četničkom vođi osuđenom ratnom zločincu Draži Mihailoviću.

Pored navedenog, od značaja je istića da je, na sceni već dugo, sinhronizovana hajka, medijska i politička, usmjerena fundamentalno protiv opstanka države Crne Gore i njene nezavisnosti, a sa ciljem pokušaja vaskrsavanja, propalog i poraženog, projekta Velike Srbije.

Ta  medijsko-protestna klero-politička akcija sprovodi se, notorno, u punoj koordinaciji svih njenih strukturnih djelova, ne samo unutar Crne Gore, već naročito i permanentno to je eksponirano iz Srbije, kao i tzv. Republike Srpske, entiteta unutar suverene i nezavisne države BiH, ali i od brojnih srpskih udruženja i krugova iz regiona i znatno šire, potpomognuta na razne načine od strane centara i punktova ruske politike.

Crna Gora se brani i odbraniće se uspješno i ovoga puta od povampirenog velikosrpskog klero-nacionalističkog zla i ataka. Odbraniće se otimača i uzurpatora trona Svetog Petra Cetinjskog, odnosno,  od onih koji ugrožavaju ustavni i zakonski poredak Crne Gore i pokušaju osporiti državnu nezavisnost Crne Gore; od onih koji su otimači  naših, crnogorskih svetinja, koje odavno SPC u Crnoj Gori drži pod okupacijom i od onih koji zastavama druge države barjače po našoj domovini.

Barjačili su, donedavno, masovno po ulicama Crne Gore sa zastavom, trobojkom sa četiri ognjila (tzv. 4s), to je zvanična zastava Srpske crkve, a ta zastava je nasilno uvedena, nametnuta u Crnoj Gori 1919., iako do tada nikada nije bila u zvaničnoj ili bilo kakvoj upotrebi u Crnoj Gori.

Naprotiv, ona je bila i ostala okupacioni simbol u Crnoj Gori i na taj način oni samo pokazuju svoje stvarne i loše namjere prema državi Crnoj Gori, građanskom društvu u njoj i crnogorskoj naciji, koju osiono i beskrupulozno pokušavaju negirati.

Zapljena kokaina na brodu sa CG zastavom: Fokus policije naši državljani koji narušavaju ugled crnogorskih pomoraca

Na osnovu informacija crnogorske policije, u Njemačkoj je zaplijenjena velika količina kokaina, kao rezultat kontinuiranog rada službenika Sektora za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije u borbi protiv krijumčarenja droge na međunarodnom nivou.

Crnogorska policija je u saradnji sa partnerskim službama Velike Britanije, Portugalije, Španije, Holandije, Savezne Republike Njemačke i američke Agencije DEA, realizovala je još jednu međunarodnu policijska akcija, koja je rezultirala presijecanjem rute krijumčarenja kokaina iz Južne Amerike ka Evropi, saopštili su iz crnogorske policije.

U njemačkoj luci na brodu „Budva”, koji plovi pod crnogorskom zastavom, zaplijenjeno je oko pola tone  kokaina.

”Fokus crnogorske policije je posebno usmjeren na državljane Crne Gore, koji, najčešće kao mornari angažovani na inostranim brodovima, vrše kriminalnu aktivnost krijumčarenja kokaina iz Južne Amerike u Evropu, zarad sticanja velike finasijske dobiti, te time narušavaju ugled crnogorskih pomoraca, koji na savjestan i profesionalan način obavljaju svoj posao i koji su decenijama bili prepoznati u svijetu kao visokoobrazovan i rukovodeći kadar na brodovima u mnogim pomorskim kompanijama širom svijeta”, naveli su iz policije.

Zaplijena kokaina u Njemačkoj je, kako dodaju, još jedan pokazatelj konkretne saradnje Uprave policije Crne Gore sa međunarodnim partnerima i spremnosti i odlučnosti  crnogoske policije da se stane na put organizovanom kriminalu.

Realizaciji policijske akcije je prethodila opsežna međunarodna istraga, kroz razmijenu informacija i opservaciju broda u Portugaliji, Španiji, Holandiji, Velikoj Britaniji i Njemačkoj.

”Crnogorska policija će, kao pouzdan partner, nastaviti punim kapacitetima da pruža doprinos u iniciranju i sprovođenju međunarodnih istraga, koje će dovesti do razotkrivanja pojedinaca i kriminlanih grupa, koje na ovaj način urušavaju ugled ove profesije, kao i same države”, poručili su iz UP.

Zbog daljeg nesmetanog toka istrage i aktivnosti koje se sprovode u SR Njemačkoj, iz naše policije navode da ne mogu saopštavati više detalja.

Foto: RTVBUDVA

Sahrani sveštenika SPC u Kotoru prisustvovao veliki broj građana

Na sahrani sveštenika SPC Momčila Krivokapića u Kotoru prisustvovao je veliki broj građana kao i sveštenstva SPC, zbog čega je, kako nezvanično saznaje AntenaM iz Uprave policije, UP preduzela aktivnosti iz svoje nadležnosti i obavijestila ODT u Kotoru o tom događaju jer je i dalje na snazi zabrana javnih okupljanja zbog sprečavanja širenja novog koronavirusa.

Zbog toga je Osnovno državno tužilaštvo u Kotoru naložilo da se utvrdi identitet osoba koje su bile na sahrani, nakon čega će donijeti odluku o daljem postupanju.

 

IJZ: Bez novih slučajeva, oporavljenih 240

U Crnoj Gori nema novih slučajeva od korona virusa!

Od jučerašnjeg presjeka pa do 08:30h, laboratorije Instituta završile su analizu 117 uzorka među kojima nije bilo novoinficiranih slučajeva koronavirusom.

Broj inficiranih od početka dešavanja ostaje 322.

Broj oporavljenih se povećao i trenutno iznosi 240.

Broj trenutno oboljelih je 75  po opštinama:

Podgorica: 37
Ulcinj: 14
Bar: 8
Plav: 6
Nikšić: 4
Gusinje: 3
Tuzi: 1
Budva: 1
Herceg Novi: 1