Veljko Bulajić, jedan od najvećih filmskih reditelja s naših prostora koji je trajno oblikovao jugoslovensku i hrvatsku kinematografiju, preminuo je u 97 godini.
Vijest o smrti Večernjem listu potvrdili su članovi porodice.
Njegova “Bitka na Neretvi” bila je nominovana za Oskara, a plakat mu je radio Pikaso.
„Kozara“, „Vlak bez voznog reda“, „Atentat u Sarajevu“, zajedno s „Bitkom na Neretvi“, na vrhu su liste najgledanijih filmova u bivšoj Jugoslaviji.
Reditelj Veljko Bulajić rođen je u mjestu Vilusi u blizini Nikšića, 22. marta. 1928, gdje i počinje životna priča slavnog reditelja i scenariste, velika poput ostvarenja koje potpisuje.
Sa ocem Miljkom i majkom Ljubicom, braćom Đorđem i Stevanom, živio je u Sarajevu do izbijanja rata, a onda se vraćaju u rodne Viluse da bi se nakon 13. jula 1941. pridružili ustanicima. Đorđe je stradao, a Stevan i Veljko preživjeli.
Za studije režije izabrao je Zagreb, potom, Italiju i Rim u kojem je upoznao sineaste poput Vitorija de Sike i Federika Felinija.
Svjetsku slavu donio mu je dugometražni prvijenac – Vlak bez voznog reda. Film je vidjela publika u pedesetak zemalja. “Vlak” se posebno dopao najprohtjevnijoj i najrazmaženijoj publici – kritičarima u Kanu, koji mu dodjeljuju nagradu.
Jedan za drugim nizali su se “Rat”, “Uzavreli grad”, “Kozara”, “Pogled u zjenicu sunca” i naravno “Bitka na Neretvi” 1969.
Legendarni film za koji je scenario pisao sa bratom Stevanom i koji mu je donio nominaciju za Oskara.
“Cijeli život, nikada nijesam dozvoljavao da se manipuliše odakle sam, ko sam i šta sam. Oduvijek sam bio Vilušanin, Nikšićanin, Crnogorac”.
