Trojica direktora škola – Branimir Kostić, Dragoljub Maraš i Ranko Šljivić prvi su dobili pravosnažne presude i dokazali da im je prošle godine, na ljeto, bivša ministarka Vesna Bratić oduzela funkciju mimo zakona, saznaje Pobjeda.
Viši sud u Podgorici potvrdio je prvostepene presude Osnovnog suda koje su donešene u ovim predmetima. Na teret se direktorima stavljalo da nijesu izvršavali radne zadatke, da nijesu formirali školske odbore i da su zato smijenjeni. Dokazali su na sudu da je takva odluka nezakonita. Nijesu mogli formirati školske odbore iz razloga što upravo taj resor nije imenovao svoje predstavnike u tim tijelima. Čak su na sudu dokazali da su se obraćali resornom ministarstvu, neki su molili da izaberu svoje predstavnike. Uprkos tome, tadašnja ministarka nije reagovala.
Oko 157 direktora tužilo je Ministarstvo prosvjete. Negodovali su što su ljetos svi dobili ista, šablonska, cirkularna, rješenja o smjenama, sa istim zamjerkama i istim obrazloženjima. Pisali smo nedavno da je, za sada, njih 25 dobilo prvostepene sudske odluke i da čekaju izjašnjenje Višeg suda, kako bi postale pravosnažne.
Očekivane presude, građani plaćaju štetu
Branimir Kostić je bio direktor Stručne medicinske škole u Podgorici, Dragoljub Maraš direktor Osnovne škole ,,Niko Maraš“ u Bijelom Polju, a Ranko Šljivić nikšićke Osnovne škole ,,Braća Ribar“.
– Prvostepeni sud je pravilno i potpuno utvrdio činjenično stanje. Novi školski odbor se ne može konstituisati ako nadležno ministarstvo nije imenovalo svoje predstavnike. Tužiocu (smijenjenom direktoru) se ne može staviti na teret povreda radne obaveze, kako je to u navedeno u pobijanom rješenju, a što isto u konačnom čini nezakonitom – navedeno je u jednoj presudi Višeg suda, u koju je Pobjeda imala uvid.
Zastupnik smijenjenih direktora Mihailo Volkov očekivao je ovakve odluke Višeg suda. On kaže da je toliko očigledno da je Ministarstvo, odnosno tadašnja ministarka Bratić uradila jednu sječu direktora, da su ta rješenja morala da ,,padnu“ na sudu. Očigledno je, prema njegovim riječima, i da je učinjena velika šteta tim ljudima, da je pričinjena velika šteta sistemu prosvjete i u krajnjem državi, građanima koji će da plate troškove koje je proizvela Bratić. Očekuje da se Viši sud na istovjetan način izjasni i u ostalim predmetima.
Upitan hoće li dalje da nastave u sudskim postupcima, da podnesu tužbu za dobijanje zarada koje su im uskraćene, zbog prekida mandata, Volkov potvrdno odgovara. Da bi nekome naplatio štetu, objašnjava on, mora se prethodno dokazati krivica. Dokazali su da je Ministarstvo u ovim slučajevima bilo krivo. Onda će sa dokazima da traže nadoknadu materijalne štete. Smijenjeni direktori mogu da traže razliku u zaradi koja postoji između profesorske i direktorske plate. Volkov kaže da su oni pretrpjeli i duševne bolove, da je šteta mnogo veća od one koju će dokazati na sudu.
Nedavno je Centar za građansko obrazovanje zatražio odgovornost za bivšu ministarku Bratić i njene saradnike zbog spornih odluka koje su donešene u vremenu dok su obavljali rukovodeće funkcije. Pravna savjetnica u toj nevladinoj organizaciji Snežana Kaluđerović rekla je da je primjetna bila namjera tadašnje resorne ministarke da se smijene direktori/ke ustanova samo zato što ih je imenovala prethodna vlast. Sporno je što nije pojedinačno procijenjen njihov rad. I ona je istakla da postoji tendencija da se, shodno uspostavljenoj sudskoj praksi, svi ti sporovi, proistekli iz nezakonitog i nestransparentnog procesa razrješenja, okončaju u korist smijenjenih direktora/ki.
Ministarka Bratić ranije je najavljivala da su smjene direktora ,,nužne kako bi se depolitizovao školski sistem“. Ubjeđivala je javnost da više neće biti potrebna partijska knjižica kao uslov da neko bude na direktorskoj funkciji, ali tako nije bilo u praksi. Pojedini poslanici opozicije su je u Skupštini demantovali. Predočili su javnosti dokaze da su nova direktorska mjesta podijeljena po dubini, između partija. Tačnije, objelodanili su tabelu gdje je sve to uređeno po Dontovoj formuli.
