“Cilj bi trebalo da bude članstvo Crne Gore u EU na temeljima građanskog, multinacionalnog društva i uspostavljanje ekonomske i finansijske stabilnosti.
Platforma na kojoj možemo da sarađujemo su evropske integracije, građansko društvo, potpuno samostalna i nezavisna Crna Gora koja samostalno i nezavisno donosi odluke, i da nikome ne padne na pamet da tu nezavisnost i samostalnost ugrožava u narednom periodu. Ko želi da gradi takvo društvo, i ko takvu saradnju želi, dobro je došao, ko ne želi neka traži partnere na drugom polu političke scene”, rekao je v.d. predsjednika DPS Crne Gore Danijel Živković govoreći o principima na kojima treba temeljiti odluku o formiranju stabilne, proevropske vlade, kao i koje političke subjekte vidi kao eventualne partnere u njoj.
On je kazao da se više na “neprihvatljivosti DPS-a” ne može graditi bilo kakva politička platforma, te da je ta teza – završena priča.
“Mislim da su takve izjave rezultat jedne iskompleksiranosti koja u osnovi ima odsustvo političke hrabrosti. Kada nemate političku hrabrost, onda to porađa kukavičluk, a kukavičluk obično vodi u političku nestabilnost. Jer kada ste donosilac političkih odluka onda morate imati elementarnu političku hrabrost kako biste mogli da donosite odluke”, kazao je v.d. predsjednika DPS Crne Gore.
Kada je govorio o “neprihvatljivosti DPS-a”, Živković je podsjetio na samo neke od izjava i stavova političkih konkurenata nakon 30. avgusta 2020. godine, a koji su više puta ponavljali kako nikada ništa neće raditi sa DPS-om.
“Nije prošlo ni godinu dana Dritan Abazović je zajedno sa nama izglasao nepovjerenje vladi Zdravka Krivokapića i istovremeno, mi smo tada podržali manjinsku vladu. Sjetićete se izjava Demokrata kako su u “svetom pismu” upisali “nikada nećemo sa DPS-om” pa su sa nama oborili vladu Dritana Abazovića. Ovo podsjećam samo zbog javnosti i građana, da bi se vidjelo koliko su takve izjave politički nepametne, odnosno da u njima nema dovoljno mudrosti”, ukazao je on.
Takođe, Živković je podsjetio na niz neprincipijelnosti i kontradiktornosti lidera Pokreta Evropa sad Milojka Spajića.
“Sjetićete se kako je Spajić govorio šta je njihov cilj nakon završenih parlamentanih izbora – da imaju stabilnu političku vladu koja će se baviti evropskim integracijama i učvršćivati evroatlansko partnerstvo. A dobro znamo da se na njihovoj listi nalaze Ujedinjena Crna Gora, Novska lista i Alternativa. Takođe, odlično znamo kakvi su stavovi Ujedinjene, Novske i Alternative po pitanju učvršćivanja partnerstva sa NATO savezom. Nakon toga Spajić je saopštio kako bi sa koalicijom “Za budućnost Crne Gore” mogao razgovarati o formiranju vlasti, a vrlo dobro se sjećamo njihovih stavova – da Crna Gora ne postoji kao samostalna država, da treba promijeniti Ustav, da Crna Gora ne treba da bude dio NATO i da treba povući priznanje Kosova. Dakle, to su vanjskopolitički prioriteti onih partnera koje Spajić vidi kao svoje buduće saradnike”, saopštio je Živković.
Komentarišući saradnju sa koalicijom “Za budućnost Crne Gore” Živković se upitao “kako možemo sarađivati ako nemamo kompatibilne vrijednosne sudove”.
“Zamislite kada bismo mi sada politički, odnosno partijski, i kalkulisali i kazali – u redu, hajde da pokušamo da kreiramo većinu u Crnoj Gori koja nije principijelna. Znamo šta su stavovi koalicije “Za budućnost Crne Gore”. Oni su se jasno deklarisali i kazali – ne želimo samostalnu i nezavisnu državu Crnu Goru i nikada nijesu priznali rezultate demokratski održanog referenduma, to je prva stvar. Druga stvar – kazali su da žele da promijene simbole izmjenom Ustava. Treća stvar – kazali su da ne žele Crnu Goru u NATO i time svojski se borili i institucionalno i vaninstitucionalno 2015/2016. godine, znamo kako se ta priča na kraju završila. Takođe, izjavljivali su sljedeće – ne trebaju nam mišljenja Venecijanske komisije, ne trebaju nam ni mišljenja EK, važno je da mi donosimo zakonska rješanja koja treba da upodobimo onome što je trenutno društveno-politički ambijent”, kazao je Živković i postavio pitanje jesu li to vrijednosti na kojima se može sarađivati?!
On je dodao da zastupa stav kako je potreban razgovor o važnim državnim pitanjima sa svakim političkim subjektom koji dobije mandate od građana da ih predstavlja, ali da to ne podrazumijeva zajedničko vršenje vlasti.
