13.9 C
Podgorica
Petak, 3 Maja, 2024
spot_img

Zaštitniku se najviše žale na javnu upravu i pravosuđe

Najviše pritužbi ombudsmanu tokom 2023. godine pristiglo je na rad državnih organa i državne uprave 349, na rad sudova 79, državnog tužilaštva 19, Uprave policije 67, javnih službi i drugih nosilaca javnih ovlašćenja 252, organa lokalne samouprave i lokalne uprave 49 i na rad organa, službi i nosilaca javnih ovlašćenja u drugim državama, privredna društva, druga pravna lica, preduzetnike, fizička lica 162.

To su podaci iz izvještaja rada Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore koji je dostavljen parlamentu.

Prema statistici tog dokumenta, tokom prošle godine kancelarija Zaštitnika ljudskih prava i sloboda radila je na 1.107 pritužbi, od kojih je 977 primljeno 2023, a 130 pritužbi je prenijeto iz 2022. godine.

U izvještaju ombudsmana je istaknuta i zabrinutost povodom brutalnih slučajeva vršnjačkog nasilja, o kojem se dosta govori, ali na koje društvo i dalje traži efikasan sistemski odgovor.

– Porodično nasilje, vrijeđanje i napadi na novinare, diskriminacija ranjivih društvenih grupa, prijetnje postavljanjem eksplozivnih naprava u školama i drugim institucijama, nekontrolisan internet prostor, kao izvorište najprizemnijih uvreda i kampanja, sve su to objektivni rizici po stvaranje opšte klime sigurnosti i stabilnosti – napisao je Zaštitnik Siniša Bjeković u uvodniku izvještaja.

On je kazao i da, kada su u najbrojniji predmeti u oblasti uprave i pravosuđa u pitanju da je evidentno da isti problemi u ostvarivanju ljudskih prava i sloboda i dalje egzistiraju.

U izvještaju piše i da se predmeti iz oblasti javne uprave odnose na slučajeve ćutanja administracije, izostanak odgovora kao Ustavom zagarantovanog prava, višestruko ukidanje i ponovno postupanje u predmetima, dužinu trajanja upravnog postupka, a poseban akcenat je na predmetima restitucije, nedostatku transparentnosti procedura kada je ovo načelo sastavni dio zakonodavnog okvira, neizvršavanju naloga sadržanih u sudskim odlukama, te konačno pitanjima od opšteg interesa – kao što su zaštita životne sredine, zaštita zdravlja i slično, kroz koja se provlače nejasne i netransparentne procedure, ponekad teško shvatljive običnom građaninu. Pravosudni predmeti u kojima je ombudsman postupao su i dalje vezani za sporost sudskih postupaka, ali i tužilačkih istraga koje im prethode.

Kancelarija Zaštitnika je zapazila i trend produženog trajanja istraga u naročito suptilnim predmetima, u kojima su žrtve osobe iz ranjivih grupa, što je suprotno pozitivnoj obavezi države po osnovu više prava sadržanih u Evropskoj konvenciji o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda.

Gotovo da nema ministarstva ili organa javne uprave kojem ombudsman nije posvetio pažnju, a u 57 slučajeva preporuke nijesu ispoštovane.

U obimnom izvještaju Zaštitnika navodi se da pacijenti kojima treba transplantacija to i dalje ne mogu da učine. Ministarstvo zdravlja nije ispoštovalo preporuku ombudsmana prema kojoj je trebalo da preduzme odgovarajuće mjere kako bi se unaprijedila transplantaciona medicina u Crnoj Gori, koja doprinosi spašavanju života ili značajnom poboljšanju njihovog kvaliteta.

Ombudsman je zamjerio Ministarstvu zdravlja što nije realizovalo aktivnosti za razvoj održivog nacionalnog programa doniranja organa baziranog na najvišim etičkim načelima, te što nema ni nacionalne strategije koja uređuje tu oblast. Ombudsman je od Ministarstva zatražio da u skladu sa članom 45 Zakona o uzimanju i presađivanju ljudskih organa u svrhu liječenja obnovi saradnju sa Evropskom organizacijom za razmjenu organa – Eurotransplantom i zaključi ugovore o uspostavljanju uzajamne saradnje za razmjenu organa sa drugim međunarodnim organizacijama i institucijama, odnosno drugim državama.

Zaštitnik se u izvještaju osvrnuo na predmet koji je formiran po pritužbi pacijentkinje na rad nefrološko-urološkog konzilijuma Kliničkog centra Crne Gore zbog nemogućnosti da ostvari pravo na transplantaciju bubrega sa nesrodnim donorom na teret Fonda za zdravstveno osiguranje. Zaključeno je da Ministarstvo zdravlja nije reagovalo kako treba.

-Nije ispunilo pozitivnu obavezu da proaktivnim djelovanjem, potpisivanjem sporazuma o saradnji sa stranim državama, kreiranjem i implementacijom neophodnih protokola i strategija, te sprovođenjem aktivnosti usmjerenih na kontinuiranu popularizaciju i prosvjećivanje građana o značaju davanja organa za presađivanje uspostavi održivi i kvalitetni nacionalni transplantacioni program koji bi omogućio i stvorio uslove da podnositeljka pritužbe u blagovremenom roku dobije bubreg – naveo je ombudsman u izvještaju.

Vlada ne vidi djecu prosjake

U izvještaju se kritikuje i Vlada što nije ispoštovala mišljenje kojim je zatraženo da se razvije sveobuhvatna strategija za rješavanje osnovnih uzroka velikog broja djece na ulici u cilju smanjivanja i sprečavanja ove pojave. Zatraženo je od izvršne vlasti da preduzme mjere na utvrđivanju i otkrivanju uzroka koji dovode do prosjačenja maloljetnika, kao i da preduzme preventivne mjere na otkrivanju djece i porodica koje su u riziku. Ombudsman je zahtijevao i od određenih centara za socijalni rad da preduzmu mjere iz svoje nadležnosti kako bi preispitali kompetencije roditelja identifikovane djece koja se bave prosjačenjem i preduzme radnje i mjere na osnovu utvrđene procjene.

OSI studenti i dalje bez asistenata

Na listi državnih organa koji nijesu ispoštovali preporuku ombudsmana je, pored ostalih, i Ministarstvo prosvjete. Traženo je od tog resora da izmijeni Zakon o visokom obrazovanju na način da se studentima s invaliditetom obezbijedi asistencija u nastavi u pogledu pristupa obrazovanju i obrazovnom postignuću.

Siromaštvo pogađa trećinu djece

Zaštitnik je istakao da se 2023. kao i u prethodne godine zapaža da nije bilo enormnog kršenja prava djece. U određenim oblastima su vidljivi pomaci, kako je navedeno, dok u drugim egzistiraju iste sistemske slabosti i problemi koji zahtijevaju hitno i udruženo djelovanje kako bi se unaprijedio položaj djece u Crnoj Gori.

-Među ključnim problemima ističemo siromaštvo, koje i dalje pogađa trećinu djece, nasilje među djecom, koje je izraženije, probleme u ostvarivanju prava djece sa smetnjama u razvoju, nedovoljnu podršku za mentalno zdravlje djece i probleme u zbrinjavanju djece bez odgovarajućeg roditeljskog staranja. Nejednak položaj u ostvarivanju prava i dalje je veoma prisutan i u zavisnosti je od mjesta življenja (sjever – jug, selo – grad) – navedeno je u dokumentu.

Višegodišnji problem prenatrpanosti zatvorskih ćelija

U izvještaju Zaštitnika istaknuto je da kontinuirano ukazuju na problem prenatrpanosti soba, kao i na sporne uslove smještaja, posebno u Istražnom zatvoru.

Prema podacima UIKS-a, broj pritvorenika u pritvorskoj jedinici u Spužu se kretao u određenom periodu do 460, a da su predviđeni smještajni kapaciteti za 292, što je za 168 pritvorenika više.

Navedeno je da u Istražnom zatvoru i dalje postoje sobe koje ne ispunjavaju minimalne standarde u pogledu površine i materijalnih uslova boravka lica.

Zaštitnik je ustanovio da se u UIKS-u i dalje ne sprovodi skrining na prisustvo zaraznih bolesti (hepatitis, AIDS), kao dio standardne procedure na prijemu i radi se samo u slučaju sumnje i slobodne procjene na postojanje ovih oboljenja.

Istaknuto je da zatvor i dalje nema i ne sprovodi programe za zavisnike. Prema preliminarnim podacima ukupan broj pritvorenih i zatvorenih lica koji je 2023. bio na terapiji „buprenorfinom“ je 1.242, dok je 131 lice bilo na terapiji „metadonom“.

IZVORPOBJEDA
Posljednje vijesti
- Marketing -spot_img
Ne propustite