Iako je kraj marta primjetno je da se u posljednje vrijeme objavi na stotine oglasa nedeljno za zapošljavanje u prosvjeti. Iz Centra za građansko obrazovanje CdM-u su saopštili da je prema njihovim podacima za posljednjih godinu dana bilo preko 1500 konkursa za zapošljavanje u prosvjeti. Snežana Kaluđerović viša pravna savjetnica u CGO naglašava da je za pretpostaviti da je odlazeća ministarka prosvjete, nauke, kulture i sporta Vesna Bratić značajno doprinijela ovom talasu zapošljavanja podobnih, a sve na štetu obrazovnog procesa.
“Mi smo, kroz rad CGO-a u oblasti obrazovanja, primijetili da se od januara prošle godine raspisuje veliki broj javnih oglasa za nastavni kadar. Po podacima koje imamo, za posljednjih godinu dana bilo je preko 1500 oglašavanja za radna mjesta u javnim vaspitno-obrazovnim ustanovama”, kazala je Kaluđerović za CdM.
Prema njenim riječima, podsjetila bih da bi isključivi razlog za oglašavanje radnih mjesta trebao biti nedostajući kadar, bilo da se radi o upražnjenom radnom mjestu ili privremenim zamjenama.
“Simptomatično je da je većina tih angažovanja nastavnog kadra na određeno vrijeme, sa nepunim ili skraćenim radnim vremenom, što može ukazivati na nastavak stare prakse da, prilikom svake promjene Vlade i resornog ministra, bilježimo partijska kadriranja”, upozorava sagovornica CdM-a.
Čitav, iako srećom kratak, dodala je Kaluđerović, mandat ministarke Bratić obilježava neodgovorno ponašanje, pa nije za očekivati ni da Ministarstvo sa njom na čelu iskontroliše ovu hiperinflaciju konkursa za zapošljavanje u javnim vaspitno-obrazovnim ustanovama.
“Takođe, za pretpostaviti je da je ona i lično značajno doprinijela ovom talasu zapošljavanja podobnih kako bi se u periodu tranzicije vlasti obezbijedila glasačka struktura, a sve na štetu kvaliteta obrazovnog procesa”, ističe ona.
Odgovarajući na pitanje da li CGO ima li saznanja da na tim mjestima nastavnici već rade i da konkurski raspisuju pro-forme Kaluđerović kaže da takve podatke nemaju.
“Mi nemamo te podatke. Razlozi bi morali biti jedino u nedostajućem kadru, odnosno ako se radi o zamjenama do povratka nastavnog osoblja sa bolovanja ili upražnjenom radnom mjestu, kada se radi o ugovorima na određeno. Neki naši podaci ukazuju da je pandemija koronavirusa zloupotrebljena u dijelu da su zapošljavanja intenzivno vršena pod opravdanjem bolovanja uslijed koronavirusa, tako da bi bilo dobro istražiti utemeljenja za sva ta nova zapošljenja”, zaključila je Kaluđerović za CdM.
