19.2 C
Podgorica
Srijeda, 13 Novembra, 2024
spot_img

Vučinić: Crna Gora nije na ivici građanskog rata, ljudi na litijama zavedeni

Prethodni zakon koji je regulisao odnos vjerskih zajednica je bio star više od četiri decenije i samim dugim trajanjem postao je anahron, čime se stvorila potreba da se donese novi Zakon. To je urađeno kroz ozbiljnu pripremu koja je trajala pet godina i Crna Gora je pokušala da dođe do najboljih rješenja kako bi uredila oblast slobode vjeroispovijesti i uvjerenja, a koja reguliše i status vjerskih objekata u Crnoj Gori – objasnio je Vučinić, gostujući na hrvatskoj televiziji Z1

Crna Gora nije na ivici građanskog rata i nema bojazni da će institucije sistema imati snage da sačuvaju unutrašnji mir i stabilnost, kazao je ambasador Crne Gore u Hrvatskoj Boro Vučinić, komentarišući aktuelna dešavanja u našoj državi izazvana usvajanjem Zakona o slobodi vjeroipovijesti.

On je ponovio da je namjera vlasti bila da, nakon dobijanja nezavisnosti, uredi još jednu oblast koja je duže vrijeme bila nesređena.

– Prethodni zakon koji je regulisao odnos vjerskih zajednica je bio star više od četiri decenije i samim dugim trajanjem postao je anahron, čime se stvorila potreba da se donese novi Zakon. To je urađeno kroz ozbiljnu pripremu koja je trajala pet godina i Crna Gora je pokušala da dođe do najboljih rješenja kako bi uredila oblast slobode vjeroispovijesti i uvjerenja, a koja reguliše i status vjerskih objekata u Crnoj Gori – objasnio je Vučinić, gostujući na hrvatskoj televiziji Z1.

Dodaje da Zakon jedino nije naišao na podršku Srpske pravoslavne crkve, odnosno Mitropolije crnogorsko primorske koja je registrovana u Srbiji „i kao takva ne želi da ovaj Zakon bude primijenjen na njen oblik djelovanja“.

– Uslijedila je serija događaja koji su izazvali dosta pažnje. Tu su crkveni objekti koji postoje iz mnogo ranijeg perioda koji su 1918. godine, kada je Crna Gora izgubila državnost i kada je Crnogorska pravoslavna crkva izgubila autokefalnost, potpali pod vlast Srpske pravoslavne crkve i iz državnog vlasništva prešli u vjersko. S druge strane, MCP nije registrovana u Crnoj Gori, već u Srbiji i kao takva se protiv Zakonu i svemu onome što na neki način ima prizvuk bilo koje vrste crnogorske samobitnosti. MCP je i 2006. godine bila strukturna organizacija na strani suprotnoj od onoga što su interesi Crne Gore kao nezavisne države – naglasio je Vučinić.

Zavedeni učesnici litija

Komentarišući seriju litija koje se organizuju u Crnoj Gori u znak protesta Zakonu, Vučinić je rekao da postoje ljudi koji imaju iskren odnos prema vjeri, dok jedna grupa ima namjere i intencije koji ne korespondiraju sa onim što predstavlja suverenost Crne Gore.

– Respektrabilan broj ljudi j na litijima, zato je dobro što je Crna Gora ponudila i otpočela dijalog sa SPC. Jedan broj ljudi je zaveden pričom da će im država nešto oteti. Kako država može oteti nešto što je bilo crnogorsko? Svakako je najvažnije da se kroz dijalog dođe do prihvatljivih rješenja, a Zakon se mora poštovati – jasan je bivši ministar odbrane i šef ANB-a.

Izjavu mitropolita MCP Amfilohija da nije Crna Gora ta koja će ovjeravati SPC, nego obratno, Vučinić karakteriše čudnom.

– Ta izjava mi je čudna i pomalo smiješna. Ne možemo se igrati sa državom, mora se poštovati njena nezavisnost – istakao je on.

Ipak, kako kaže, sve upućuje na to da će se ovo pitanje urediti do kraja, vjeruje da će MCP u jednom momentu popustiti i da će Crna Gora nastaviti da bitiše sa svojom autokefalnom crkvom.

– Oni koji su tome pomno posvećeni uvijek će sanjati san velike Srbije i on neće nestati. Ali, realno, autofeklalna crkva čini Crnu Goru zaokruženom i učvrstiće njenu državnost – naglasio je Vučinić.

Nema uslovljavanja kao u Srbiji

Komentarišući izjave srpskih zvaničnika da bi Crnogorci u Srbiji trebalo da se distanciraju od ovog Zakona ukoliko žele da uživaju prava kao ostali srpski državljani, Vučinić je rekao da takve podjele i uslovljavanja ne postoje u Crnoj Gori.

– Srbi u Crnoj Gori rade odgovorne poslove, pripadnici su raznih stranaka, pa i vladajuće. Po tom pitanju ne postoje podjele. Postoje podjele na vrijedne članove jednog društva i one koji nijesu – istakao je on.

Vulinova provokacija

Komentarišući posjetu srpskog ministra odbrane Aleksandra Vulina Crnoj Gori na godišnjici ubistva Pavla Bulatovića, Vučinić je rekao da su organi vlasti dobro postupili što njegovoj delegaciji nijesu dozvolili ulazak u državu u uniformama.

– Ulazak u Crnu Goru, nije odlazak u neki dio Srbije. Zna se kako se prelazi granica jedne suverene države. Organi vlasti su ispravno odreagovali na ovu provokaciju – ocijenio je Vučinić.

Prema njegovim riječima, sve ukazuje na to da se Srbija ne miri sa činjenicom da je Crna Gora nezavisna država.

– Crna Gora više nije unutrašnja stvar Srbije. Crna Gora je, želeći da održi dobre odnose sa Beogradom i Moskvom, procijenila da je njen put i orjentacija ka Zapadu i društvu razvijenih naroda. Za nas je bitno da sačuvamo mutntietnički i multivjerski sklad i na tome ćemo raditi i u buduće – poručio je Vučinić.

Izvor: pobjeda.me

GLAVNAVučinić: Crna Gora nije na ivici građanskog rata, ljudi na litijama zavedeni
Posljednje vijesti
spot_img

DRUŠTVO

Procesuirano osam osoba zbog zloupotrebe narkotika

Službenici policije procesuirali su nadležnim organima osam osoba zbog zloupotrebe narkotika, saopšteno je iz Uprave policije. Iz policije su naveli da su službenici barskog i...

Oslobođeno skoro osam hiljada novih mjesta kod izabranih pedijatara

Fond za zdravstveno osiguranje (FZO), u saradnji sa Domom zdravlja Glavnog grada, omogućio je oslobađanje skoro osam hiljada novih mjesta kod izabranih pedijatara, saopštili...

Llolla: Žene u parlamentu moraju da se bore da svoja uvjerenja pretvore u društvene vrijednosti

U okviru posjete delegacije Skupštine Crne Gore na 7. Reykjavik globalnom forumu, članica delegacije i poslanica Drita Llolla učestvovala je na panel diskusiji pod...

“Kinezi traže produženje roka za put Tivat – Jaz i pola miliona”

Kineski konzorcijum Shandong, koji je dobio posao rekonstrukcije saobraćajnice Tivat Jaz sa izgradnjom dijela regionalnog vodovoda, ne samo što je zatražio oko dva miliona...
Ne propustite