Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić i premijer Kosova Aljbin Kurti uskoro bi trebalo da imaju sastanak sa njemačkim kancelarom Olafom Šolcem.
Prema informacijama dnevnog lista “Nova”, pomenuti susret bi trebalo da se održi najkasnije u novembru.
Pismo koje su nedavno Olaf Šolc i francuski predsjednik Emanuel Makron uputili Vučiću i Kurtiju, po svemu sudeći, samo je uvod u intezivniju aktivnost dvije najvažnije države u rješavanje spora između Beograda i Prištine.
Kako saznaje “Nova”, uz pismo, predsjedniku Srbije i premijeru Kosova bi uskoro trebalo da stigne i pozivnica za sastanak u Berlinu, gdje će ih ugostiti njemački kancelar.
“Jedina nedoumica da li će sastanak biti održan tokom samita u okviru Berlinskog procesa ili prije. Najkasnije će taj susret biti organizovan u prvim danima novembra”, navodi izvor.
Prema posljednjim najavama, Samit Berlinskog procesa bi trebao da se održi 3. novembra i u planu je da se razgovara o energetskoj bezbjednosti, zelenoj agendi i zajedničkom regionalnom tržištu. Pored pomenutih tema, diskutovaće se i o bilateralnim i unutrašnjim sporovima koje opterećuju EU integracije na Zapadnom Balkanu, a tu je tema dijaloga Beograda i Prištine u vrhu agende.
Od Srbije i predstavnika vlasti na Kosovu se očekuje da u narednom periodu naprave dodatne korake ka normalizaciji odnosa, jer, kako navode sagovornici, to bi značajno stabilizovalo kompletan region i poboljšalo evropsku perspektivu Zapadnog Balkana.
Pismo, pa sastanak
Pismo koje su Makron i Šolc uputili Vučiću i Kurtiju samo je uvod u intezivnije aktivnosti Francuske i Njemačke u rješavanju kosovskog spora. Odluka da su njihovi savjetnici, Emanuel Bon i Jens Pletner, priključe timu Miroslava Lajčaka, specijalnog izaslanika za pregovore Beograda i Prištine, ukazuje da lideri dvije najmoćnije države u EU žele lično da učestvuju u pregovorima.
Šolc i Makron su predložili da Bon i Pletner zajedno sa Lajčakom posjete Kosovo i Srbiju “kako bi istražili mogućnosti da se proces brzo pokrene naprijed” i u pismu apeluju na Vučića da “pokaže maksimalnu odlučnost i spremnost da se donose teške odluke”.
Drugi razlog je, namjera Berlina i Pariza da umanje uticaj Moskve na Zapadnom Balkanu, ali i da spriječe predsjednika Rusije Vladimira Putina da nastavi da koristi Kosovo kao opravdanje za otpcjeljenje Donjecka i Luganska i za buduće akcije koje bi sprovodio.