Predsjedniku Crne Gore Milu Đukanoviću neće ostati mnogo opcija ako ime mandatara za sastav nove vlade ne bude poznat do 19. septembra, kada je krajnji rok da 41 poslanik predloži novog nosioca izvršne vlasti.
Optimalno rješenje je da predsjednik predloži skraćenje mandata Skupštine i, ukoliko većina poslanika podrži tu inicijativu, dan nakon raspuštanja parlamenta raspiše nove izbore.
Za tu opciju založile su se i Demokratska partija socijalista (DPS), Socijaldemokratska partija (SDP) i Sociajldemokrate (SD) koje su se, nakon održanih konsultacija sa predsjednikom države, izjasnile da su vanredni parlamentarni izbor izlaz iz trenutne političke krize.
Ustav nije predvidio situaciju u kojoj se izvršna vlast nalazi, ali stručnjaci koje je portal Pobjeda kontaktirao uputili su nas na članove 84 i 92 koji propisuju mogućnosti koje stoje pred Đukanovićem.
Prema članu 84 Skupština može skratiti mandat na prijedlog predsjednika Crne Gore, Vlade ili najmanje 25 poslanika.
Sa druge strane, član 92 Ustava definiše da se Skupština raspušta, ako osoba kojoj je Đukanović dao mandat ne sastavi kabinet u roku od 90 dana.
Osim ovoga, crnogorski sistem opterećen je i problemom blokiranog Ustavnog suda koji nema kvorum za odlučivanje. Do sredine septembra funkcionisao je krnjem sastavu, ali kako je sudija Miodrag Iličković pošao u penziju, Ustavni sud izgubio je mogućnost odlučivanja jer je u njegovom sastavu ostalo troje sudija: predsjednik Budimir Šćepanović i članovi Desanka Lopičić i Milorad Gogić.
Za donošenje odluka potrebna je većina od četiri glasa. Ovaj problem utiče na regularnost izbornog procesa. Pa tako pravni stručnjaci upozoravaju da izbori, ukoliko se održe bez funkcionalnog Ustavnog suda, neće biti regularni.
– Nije bitno hoće li se građani žaliti, ili ne. Oni su ostali bez pravne zaštite. Nema uslova da se izbori raspišu – kazao jepravni stručnjak kojegj je Pobjeda kontaktirala.
Ustavni odbor ove sedmice ponovo je započeo proceduru saslušavanja kandidata za sudije Ustavnog suda. Podsjetimo, GP URA i SNP u prethodnoj proceduri nijesu podržali nijednog od 18 kandidata, čime je blokiran izbor. Zbog toga se neki kandidati treći put saslušavaju pred skupštinskim odborom.
Tehnički, vremena još ima za izbor makar jednog od četiri sudija Ustavnog suda, uz dvotrećinsku podršku poslanika i ukoliko partije ne budu minirale ovaj proces.
