Nezvanični sagovornici Pobjede kazali su da je kolegama rekla da će ostavku procesuirati 29. oktobra, na Dan sudstva, a odluku je, pored ostalog, obrazložila konstatacijom da ne želi da „bude smetnja“ na putu Crne Gore ka Evropskoj uniji. Međutim, prema informacijama našeg lista, moguće je da Medenica odluku o povlačenju objelodani već tokom ove sedmice.
Iz Vrhovnog suda juče se nijesu oglašavali, a na pozive i poruke nije odgovarala ni Medenica.
Za predsjednicu Vrhovnog suda Medenica je prvi put izabrana 2007, a novi mandat dobila je 2014, pa ponovo 2019. godine.
Iako je njen treći mandat izazvao burnu reakciju dijela domaće i međunarodne stručne javnosti, ona je dobila jednoglasnu podršku Sudskog savjeta, čiji je član, po funkciji, i ministar pravde Zoran Pažin, da ostane na čelu Vrhovnog suda.
U posljednjem Izvještaju o napretku Crne Gore, predstavljenom prošle sedmice, Evropska komisija ukazala je na problematičan treći mandat Medenice, odnosno treće mandate u pravosuđu jer, osim nje, još nekoliko predsjednika sudova izabrani su na te funkcije tri i više puta: u Kotoru – Branko Vučković, Žabljaku – Mihailo Anđelić, Rožajama – Zahit Camić, Plavu – Hilmija Sujković, Baru – Goran Šćepanović, Danilovgradu – Milica Jovović, Bijelom Polju – Radule Piper.
Vučkoviću je ovo čak osmi mandat na čelu kotorskog suda, Anđeliću teče peti, a Camiću šesti. Jovović, Piper, Sujković, Šćepanović, kao i Medenica, izabrani su treći put.
EK je u Izvještaju izrazila zabrinutost zbog načina na koji je Sudski savjet tumačio Ustav omogućavajući na taj način Medenici treći mandat.
– Odluka Sudskog savjeta o ponovnom imenovanju sedam predsjednika sudova, uključujući predsjednika Vrhovnog suda, na najmanje treći mandat, izaziva ozbiljnu zabrinutost zbog tumačenja ustavnog i zakonskog okvira, koji ograničava ta imenovanja na najviše dva mandata kako bi se spriječila prevelika koncentracija vlasti u pravosuđu – naveli su iz Evropske komisije i izrazili zabrinutost i za profesionalni kapacitet članova Sudskog i Tužilačkog savjeta.
Pažin, koji je glasao za Medenicu, u junu je pozvao predsjednike sudova koji su na funkcijama više od dva mandata da, postupajući po sopstvenoj savjesti, a uvažavajući stav Evropske komisije, preispitaju odluku da ostanu na tim pozicijama.
Rekao je i da dijeli stav EK „da u demokratskom društvu nije prihvatljiva jedna vrsta koncentracije moći, koja se očituje u više puta ponavljanim izborima čelnika sudova“.