Pitanje vlasništva nad zemljištem oko Manastira nije rješavao nijedan relevantan sud i Ustavni sud. Smatram da nije trebalo da donosi odluku o nekom predmetu bez da iskoristi sve druge zakonske nivoe, smatra Aljbin Kurti. Takođe i to da je ovaj manastir pod Uneskovom zaštitom dio „bogatog kulturnog mozaika Kosova“.
„Nažalost, Srpska pravoslavna crkva je ta koju Srbija više puta zloupotrebljava kao politički instrument protiv Kosova i Albanaca“, ponavlja kosovski premijer svoj poznat stav, prenosi KoSSev.
Ipak, na pitanje o zahtjevu Kvinte koji stalno ponavlja – da se Visokim Dečanima vrati 24 hektara oduzete zemlje odgovorio je da će se potruditi da se sačuvaju legitimna prava manastira, „ali i vjerski poglavari Manastira da urade svoj dio posla tražeći rješenja kroz dijalog i dogovor sa lokalnim stanovništvom i vjerujem da je tako nešto moguće“.
„Smatram da treba istaći da smo svjesni da se odluke Ustavnog suda moraju poštovati, ali istovremeno moramo voditi računa o protivrječnostima koje su pratile pitanje zemljišta oko manastira u istorijskom i pravnom smislu. Prije svega, sve ima svoje izvorište u odluci Vlade Srbije 1997. godine kada je zemljište na diskriminatorski način dato manastiru, jer je bilo vlasništvo dva javna preduzeća“, naveo je Kurti na konferecniji za medije.
Kaže da je „malo iznenađujuće kako je manastiru priznato pravo stranke u postupku, koliko i uključivanje Ustavnog suda u ovaj proces, dajući pravo manastiru“, dodajući da u pravnom smislu Visoki Dečani nemaju samostalan pravni identitet, jer pravno pripadaju Srpskoj pravoslavnoj crkvi.
Nešto drugačiji tonovi od decidnog odbijanja kosovskih zvaničnika da se sprovede odluka Ustavnog suda Kosova iz 2016, stigli su ove nedjelje i od bivšeg premijera, Ramuša Haradinaja, koji je za dečanski kraj i dalje ključna figura među Albancima.
„Ako ne sprovedemo sudsku odluku, sami sebi pravimo prepreke“, rekao je Haradinaj ove nedjelje za RTK.
Odluka Ustavnog suda stavlja Kosovo u poziciju „bez izlaza i alternative“, te da uprkos pritužbi na ovu situaciju, „nema drugog rješenja“.
„Ako ne sprovedemo odluku o imovini po ustavnoj presudi, onda možemo biti optuženi da ne sprovodimo odluku istog suda za Zajednicu“, rekao je Haradinaj.
Odluku je nazvao ipak nepravednom.
Eparhija zabrinuta zbog učestalih pljački crkava
Za to vrijeme Srpska pravoslavna crkva na Kosovu izražava zabrinutost zbog učestalih napada na pravoslavne hramove, i to u opštini Zubin Potok.
„Samo u roku od mjesec dana crkva Svetih Otaca, u Zupču, obijena je dva puta i to 26.12.2021. godine, kao i 18.01.2022, kada je na crkvi polomljen prozor i odnijeta određena suma novca. Crkva Vaznesenja Gospodnjeg u Jagnjenici takođe je dva puta obijana, pri čemu je načinjena materijalna šteta. Prilikom obijanja crkve i crkvene sale Svetog Jovana Krstitelja, u Donjim Varagama, 30.01.2022. godine, počinilac je oskrnavio pravoslavne ikone u i odnio novac koji je tamo našao“, navela je Raško-prizrenska eparhija u saopštenju za medije.
Podsjećaju i na to da je 1. februara, u selu Zupče, policija uhapsila kosovskog Albanca iz sela Košutovo, koji se osnovano sumnjiči za seriju obijanja i pljački srpskih pravoslavnih hramova na Sjeveru.
„Napadi na srpske pravoslavne hramove na Kosovu i Metohiji se kontinuirano dešavaju i posebno su učestali posljednjih mjeseci. Najvećim dijelom ovi napadi na crkve i privatnu imovinu imaju etničku i vjersku pozadinu, jer su usmjereni konkretno protiv srpske zajednice, čije prisustvo nekome očigledno smeta. Ova serija pljački i napada izazvala je uznemirenost među lokalnim srpskim stanovništvom, koje traži jaču zaštitu organa reda“, istakla je eparhija.