Prvih 100 dana 44. Vlade i koalicione vlasti u Crnoj Gori obilježili su uspjesi u izboru
nosilaca sudskih funkcija, postizanju sporazuma vezanog za sprovođenje popisa,
dobar impuls u oživljavanju procesa Evropskih integracija i početak rada na izbornoj
reformi. S duge strane, kvalitet rada pojedinih resora značajno varira, Vlada nije bila
u stanju da usvoji godišnji program rada, ne može se pohvaliti visokim nivoom
transparentnosti, a borba za prevlast u sektoru bezbjednosti i dalje blokira stvaranje
održive i efikasne politike na ovom polju.
U susret prvom “jubileju” Vlade, objavljujemo dokument “Prvih 100 dana: Između
očekivanja i (ne)ostvarenih obećanja” u kome dajemo pregled njenih postignuća u
onim oblastima koje su dio misije CDT-a.
Vlada i koaliciona vlast ali i dio opozicije u formalnom smislu ispunili su ono što ovo
društvo nije bilo u stanju godinama unazad – kompletiran je izbor nosilaca
pravosudnih funkcija, što sigurno predstavlja uspjeh. Ipak, da li će ova imenovanja, i
pored toga što dio izabranih kandidata sigurno ima zadovoljavajuće reference,
dovesti do stvaranja nezavisnih institucija ostaje da se vidi.
Važno obilježje prvih 100 dana rada Vlade jeste i, čini se, ispoljena odlučnost da
prije evropskih izbora Crna Gora dobije završna mjerila u poglavljima 23. i 24, što bi
odblokiralo zatvaranje poglavlja iz ostalih oblasti.
Takođe, ovdje treba napomenuti i veoma važan politički momenat i uspjeh Vlade,
vladajućih partija i opozicije – dogovor o sprovođenju popisa 2023. godine što je
ključni uzrok smanjivanja tenzija koje su prijetile da pređu u ozbiljnije društvene
nesporazume.
Pohvalno je i to što su neki važni procesi koji su izostavljeni u ekspozeu, kao na
primjer početak izborne reforme i rad na zakonu o Vladi, bili predmet rada Vlade ili
koalicione vlasti. Međutim, u ovim oblastima se računaju samo ostvareni rezultati pa,
zbog ranijih loših iskustava, treba biti veoma oprezan u ocjenama.
Utisak je da su se razlike u kvalitetu po pojedinim resorima, u ekspozeu predsjednika
Vlade, zapravo preslikale na kvalitet rada pojedinih ministara. Dobili smo Vladu
neujednačenog kvaliteta po resorima, i te razlike trebaju da zabrinu njenog
predsjednika.
Prvih 100 dana Vlade nije bilo dovoljno da se razjasne nedoumice o dostižnosti
njenih ciljeva, pa se improvizacija iz ekspozea prenijela i na njeno funkcionisanje. U
prilog ovome najbolje govori činjenica da Vlada još uvijek nije usvojila godišnji
program rada.
Umjesto da Vlada u prvih 100 dana trasira održivu politiku u sektoru bezbjednosti i
na taj način poboljša bezbjednost građana i borbu protiv korupcije i organizovanog
kriminala, ona je nastavila utabanim stazama unutrašnjih borbi za političku prevlast u
ovom sektoru.
Improvizacija postoji i kad je u pitanju Vladina komunikacija sa javnošću. Nakon
zatvaranja za javnost sjednica Vlade i najave stalnog informisanja kroz pres
konferencije nakon istih, ispostavilo se da konferencije nijesu održane nakon
polovine sjednica. Evidentne su razlike u komunikaciji sa javnošću pojedinih resora,
odnosno ministara, a sam predsjednik Vlade je za domaće medije dao samo jedan
intervju i to uoči 100 dana Vlade. Netransparetno zaduživanje od 109 miliona eura
predstavlja jedan od primjera ove komunikacione filozofije.
Valja napomenuti i jednu neuobičajenu pojavu – odmah nakon formiranja Vlade, od
strane jedne od članica vladajuće koalicije, otvorena je priča o njenoj rekonstrukciji.
Koalicionim sporazumom, o kojem su mediji izvještavali, rekonstrukcija zaista jeste
predviđena do kraja 2024. godine. Međutim, ostaje pitanje da li to što se, već u prvih
100 dana Vlade, pokreće priča o izmjenama njenog sastava predstavlja signal
nezadovoljstva radom pojedinih resora ili mogućih negativnih političkih odnosa
unutar ove koalicije.
Ostaje da se vidi hoće li ova Vlada biti upisana kao reformska Vlada diskontinuiteta
ili će predstavljati kontinuitet populizma i zloupotreba.
Kompletnu analizu možete pročitati ovdje.
Milena Gvozdenović,
Zamjenica izvršnog direktora CDT-a
