Glavni specijalni tužilac Vladimir Novović i juče uhapšena direktorica Agencije za sprečavanje korupcije Jelena Perović sučeljavali su se skoro tri godine u raznim pravnim sporovima, ali je konflikt poprimio lične i porodične obrise kada je Novovićeva supruga Lidija, rođena Damjanović, svojevremeno u ime MANS-a prijavila Perović da je utajila porez na kapitalnu dobit prilikom kupovine stana u Podgorici.
Iz šturog jučerašnjeg saopštenja portparola SDT-a Vukasa Radonjića nije moguće precizno utvrditi ključne razloge zbog čega se Novović izuzeo iz postupanja čim je otvoren predmet u ,,slučaju Perović“, kao što ostaje nerazjašnjeno ko je odabrao tužiteljku Maju Janković da vodi ,,slučaj Perović“, koju je upravo specijalni tužilac prebacio u SDT.
Podatak da sinoć ,,nije bilo vremena“ da postupajući tužilac sasluša direktoricu ASK-a, navodi na zaključak da su lični odnosi i animozitet ipak uticali da Perović provede noć u ,,betonjerci“.
A istorija sporenja i konflikata bračnog para Novović i Jelene Perović – makar ona zvanična i javno dostupna – traje još od 2021. godine.
PRIJAVA ,,SAVJESNE GRAĐANKE“
Protiv Jelene Perović je, još početkom 2021. godine, podnijeta krivična prijava kojom se direktorica ASK-a teretila da je – utajila porez na kapitalnu dobit prilikom kupovine stana u Podgorici.
Prijavu je podnijela ,,dobronamjerna građanka“ – Lidija (Damjanović) Novović, supruga tadašnjeg sudije Višeg suda Vladimira Novovića. Kako i zašto je ,,dobronamjerna građanka“ prijavila Jelenu Perović – nije poznato. Ono što je javno dostupno može se sažeti u jednoj rečenici – prijavu Damjanović-Novović je odmah objavila NVO MANS, koja se inače intenzivno bavila likom i djelom Perović, a kasnije je RTV Nikšić ekskluzivno izvijestila da je Perović ,,saslušana u Specijalnom državnom tužilaštvu u svojstvu građanke“.
Potom je sve zamrlo. Da bi bilo aktivirano tek nakon godinu i šest mjeseci. ,,Krivica“ za ponovno aktiviranje bila je, makar iz ugla bračnog para Novović – na direktorici ASK-a. Pobjeda je detaljno pisala o slučaju izbora sudija za Apelacioni sud i ponašanju Komisije Sudskog savjeta za ocjenjivanje sudija, u kojoj je bio Vladimir Novović, i koja je – favorizovala sudije Seku Piletić i Vesnu Vučković.
Uporedo sa radom ASK-a i famoznim Mišljenjem koje je bilo neugodno za članove Komisije za ocjenjivanje Sudskog savjeta, aktivirala se priča o porezu Jelene Perović.
I to kako: tužiteljka Osnovnog tužilaštva u Podgorici Ivana Petrušić-Vukašević je, februara 2023. godine – dvije godine od kako je Novovićeva supruga podnijela krivičnu prijavu – prvi put saslušala direktoricu ASK-a Jelenu Perović u svojstvu osumnjičene.
I potom, mjesecima – ništa. Moguće da je na ,,ćutanje tužilaštva“ uticalo i vrlo egzaktno mišljenje poreske inspektorke Gorice Krgović od 28. juna prošle godine.
– Na osnovu izvedenih i utvrđenih dokaza u postupku inspekcijskog nadzora, a shodno članu 37a, a u vezi člana 37g Zakona o porezu na dohodak fizičkih lica kojim je propisano da se ,,Kapitalni dobitak od prodaje, odnosno prenosa imovine NE OPOREZUJE“, pa inspektorka Krgović zaključuje da ,,ne postoji zakonska obaveza utvrđivanja poreza na kapitalnu dobit“.
Uprkos ovakvom eksplicitnom nalazu iz inspekcijskog nadzora Poreske uprave, prema informacijama Pobjede, tužiteljka – prema dostupnim javnim podacima – još nije odbacila krivičnu prijavu?!
Moguće da će sada, nakon hapšenja direktorice ASK-a, konačno i Osnovno tužilaštvo odustati od procesuiranja prijave koju je, sasvim izvjesno, davno ,,oborila“ poreska inspektorka Krgović.
Uostalom: ključni cilj, koji je započet prijavom Lidije Novović, sada je postignut – Jelena Perović je van funkcije čelnice Agencije za sprečavaje korupcije.
,,FRIZIRANJE“ OCJENA SUDIJA
Tako bi u zaborav mogla da padne i priča koju je ASK svojevremeno izbacio u prvi plan, kao mogući slučaj korupcije. Riječ je o vrlo čudnoj, zakulisnoj igri, ocjenjivanja crnogorskih sudija, kao preduslovu za njihovo napredovanje. U tom postupku ključnu ulogu imala je, i sada ima, Komisija Sudskog savjeta za ocjenjivanje sudija.
Na osnovu izvještaja Komisije, kako je pisala Pobjeda, Sudski savjet je, marta 2022. godine, izabrao sutkinju izvjestioca Seku Piletić – poznate u slučaju ukidanja presude za pokušaj terorizma 2016. godine – kao jednog od kandidata za članicu Vrhovnog suda Crne Gore.
Osim Piletić, Sudski savjet je marta 2022. godine u Vrhovni sud Crne Gore izabrao i dotadašnje sudije Apelacionog suda Milanku Žižić, Nevenku Popović, Marijanu Pavićević, Katarinu Đurđić, a u krovnu sudsku instancu prešle su i sudije Upravnog suda Crne Gore Vojin Lazović i Snežana Vukčević.
Samo nekolika mjeseca kasnije, početkom avgusta 2022. godine, postalo je jasno da se kreira novi sastav sudija u crnogorskim sudovima: Sudski savjet donio je kontroverznu odluku o prestanku funkcije za čak dvadeset i dvoje sutkinja i sudija. I to na inicijativu tadašnjeg člana, danas specijalnog državnog tužioca, Vladimira Novovića.
U postupku koji je pokrenut decembra 2022. godine, Agencija za sprečavanje korupcije utvrdila je da je Sudski savjet prekinuo sudijsku funkciju za osam sudija – suprotno članu 105 Zakona o sudskom savjetu i sudijama – bez prethodnog zvaničnog obavještenja rukovodilaca sudova! Kasnija odluka Upravnog suda, iz januara 2023. godine, kojom je naloženo da se nasilno penzionisana sutkinja Svetlana Vujanović vrati na posao, dokazala je nezakonitost odluke Sudskog savjeta.
To je, međutim, samo dio turobne realnosti kako je ,,sređivano stanje u crnogorskom pravosuđu“, koje su sprovodili novi članovi Sudskog, ali i Tužilačkog savjeta izabrani voljom nove vlasti proistekle iz političkih promjena nakon izbora 2020. godine.
To pokazuje i način izbora pojedinih sudija Vrhovnog suda Crne Gore.
,,UGROŽAVANJE JAVNOG INTERESA“
Pobjeda je pisala da je krajem novembra 2022. godine, na adresu Agencije za sprečavanje korupcije (ASK) stigla je obimna prijava nepoznatog ,,zviždača“ iz pravosuđa, u kojoj su se precizno navodile manjkavosti odluke Sudskog savjeta, prvenstveno u slučaju izbora u Vrhovni sud Seke Piletić, tadašnje sutkinje Apelacionog suda.
Tri mjeseca kasnije, 17. marta 2023. godine Agencija za sprečavanje korupcije donijela je Mišljenje u kojem se decidno tvrdi da je ,,postupak izbora Seke Piletić za sudiju Vrhovnog suda Crne Gore bio suprotno važećim propisima, predstavlja ugrožavanje javnog interesa u smislu člana 44 stav 2 i člana 72 Zakona o sprečavanju korupcije i može uticati na narušavanje integriteta Sudskog savjeta“!
Nakon ispitnog postupka, ASK je utvrdila da je Komisija za ocjenjivanje Sudskog savjeta u pojedinim slučajevima svjesno pogrešno tumačila kriterijume za izbor i time – ,,ugrozila javni interes, što upućuje na postojanje korupcije unutar Sudskog savjeta“.
Tako su ,,frizirali“ ocjene, baš u slučaju sutkinje Apelacionog suda Crne Gore Seke Piletić. Komisiju za ocjenjivanje tada su činili predsjednica Vesna Vučković, te članovi Vladimir Novović, tada sudija Višeg suda u Podgorici, Ana Perović- Vojinović, sutkinja Upravnog suda, Dragan Babović, sudija Osnovnog suda u Podgorici i advokat Loro Markić, član Sudskog savjeta iz reda uglednih pravnika.
Zbog toga je Agencija za sprečavanje korupcije u Mišljenju dala vrlo preciznu preporuku: ,,da Sudski savjet Crne Gore u odnosu na izbor sudije Seke Piletić, shodno članu 107 Zakona o sudskom savjetu i sudijama, pokrene postupak u kome će utvrditi da li postoje razlozi za poništenje odluke o izboru sudije br.15-1055/22 od 14. 02. 2022. godine“.
SVE PO ZASLUGAMA
Zbog čega je sutkinja Seka Piletić bila privilegovana, sada može samo da se nagađa. Sudski savjet, ni u starom ni u novom sazivu, nije razmatrao Mišljenje Agencije za sprečavanje korupcije.
Izvjesno je, međutim, da je važnu ulogu u oba slučaja imao sudija Vladimir Novović, kao član Sudskog savjeta i član Komisije za ocjenjivanje sudija. Baš kao i sudija Vesna Vučković, predsjednica Komisije.
U međuvremenu, Vladimir Novović je izabran za glavnog specijalnog tužioca za organizovani kriminal i dobio nepodijeljenu podršku nove vlasti. Ali i upozorenje da mora djelovati brzo kako bi se na taj način učvrstila – sada prilično heterogena – parlamentarna većina u vlasti.
Hapšenja bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i nekadašnjeg visokopozicioniranog policijskog funkcionera Zorana Lazovića, do sada su najradikalniji potezi glavnog specijalnog tužioca.
Hapšenje Jelene Perović se, makar formalno, ne može pripisati kao uspjeh ili zasluga Vladimira Novovića jer se, navodno, izuzeo od postupanja ili kontrole postupaka u tom predmetu. No, kada se zna istorija odnosa, teško je povjerovati da je tek slučajnost uklanjanje glavnog svjedoka koji može da dokaže vrlo sumnjive aktivnosti Sudskog savjeta u kojem je glavnu ulogu tada imao sadašnji glavni specijalni tužilac.
