Slučaj sa Kombinatom aluminijuma je primjer kako je neoliberalni ekonomski koncept pobijedio realnu ekonomiju i sveo nas na puke potrošače, ocijenio je ekonomski analitičar Predrag Drecun.
“Imamo apsurdnu situaciju da ako nemamo turizma i strane investicije, mi smo mrtva ekonomija. Korona nam je dobra lekcija u tom smislu”, rekao je Drecun za RTCG, dodajući da bez vlastite industrije radite za tuđe privrede.
Sto prije uđemo u jačanje realnog sektora, spriječićemo cjenovne udare kojima svjedočimo, rekao je on.
“Mi proizvodimo svega 2,5 hiljade tona pšenice a potrebe su nam 10-12 hiljada tona godišnje i tu razliku moramo da uvozimo”, naveo je.
Smatra da treba napraviti dobar i kvalitetan projekat u rješavanju tog problema.
“Evo ideja Vladi: Isušivanjem Skadarskog jezera, o čemu je razmišljao i kralj Nikola, za nekoliko metara spuštanjem nivoa vode dobili bi 20-ak hiljada hektara nove kvalitetne obradive zemlje sa tri roda godišnje. Jedan rod bi bio za domaće potrebe a dva za izvoz. Iznenadili bi se kako izgleda izvoz poljoprivrednih proizvoda u svijetu. Sve to možemo da radimo ovdje”, kazao je Drecun.
Vjeruje u “Evropu sad”
Program Evropa sad vidi kao dobar amortizer inflacije ali, kako dodaje, u realnom iznosu on premašuje iznose inflacije koji mogu da dovedu do umanjenja realne zarade.
“Pa neće biti efektivno 100 eura nego 85 ili 90 eura jer će 10 odsto ‘pojesti’ inflacija. Ali bolje i ovako nego što je bilo do sada”, ističe Drecun.
On poručuje da vjeruje u program “Evropa sad.
“I sam sam se zalagao za takvu najnižu cijenu rada. Mi smo majstori za traženje rupa u zakonu ali nadam se da će Vlada naći način da to spriječi”, kazao je Drecun.
O tome koliko program Evropa sad može amortizovati inflaciju i biti pomoć građanima Drecun kaže je on najveća pomoć građanima sa nižim primanjima.
“Ako je neko primao 250 eura sada će primati 450. Dakle ima jedan dobar ‘bafer’ gdje građanin može čak i da se zaduži kod banaka”, kazao je Drecun.
On ukazuje da su banke likvidne ali, kaže, one se ponašaju inertno i smatra da bi CBCG morala da se uključi.
Ono što ga hrabri je kaže najava ministra finansija Milojka Spajića koji je kazao da je na redu jačanje realnog sektora.