Premijer u tehničkom mandatu Dritan Abazović je, komentarišući najavu energetske krize, poručio da će se napraviti plan ušteda električne energije, ističući nadu da neće doći do kolapsa u predstojećem periodu.
– Nismo zatekli viškove. Oni su prodati u proljeće i poslije Nove godine. Tu smo napravili stratešku grešku. Naravno, nije se moglo predvidjeti da će cijena električne energije otići u nebo. Sada je situacija da svi u Vladi i građani navijamo da jesen bude kišovita. Ako ne bude, naći ćemo se u značajnim problemima. Ako bude, možemo ići ka pozitivnim efektima, da Elektroprivreda (EPCG) ostvari dobit. Ići ćemo sa planom ušteda. On možda bude na Vladi u četvrtak, definitivno uskoro – rekao je Abazović u Jutarnjem programu RTCG-a.
On je poručio da svi moraju pokušati da štede električnu energiju.
– U taj prvi talas ne bi bili uključeni građani, već se to odnosi javne površine, uključenost opština, Vlade. Na zimu i jesen moramo, najblaže rečeno, da na maksimum povećamo oprez – naglasio je Abazović.
Nada se, kako kaže, da nećemo doći do kolapsa, ali čak i da bude povoljna situacija, smatra da Crna Gora mora da krene u izgradnju energetskih objekata.
– To podrazumijeva i individualne akcije ljudi, pravljenje solarnih elektrana, većih koje bi podrazumijevale EPCG i ovo što se pokušava uraditi sa Željezarom kako bi imali svoju teritoriju gdje bi se gradile. To definitivno mora da se krene, ne treba čekati jednu sekundu. Treba dati građevinske dozvole za projekte, ući u partnerstvo sa privatnim kompanijama, ali, naravno, štiteći interesa građana Crne Gore – naglasio je Abazović.
“Cvrkuću nam ptice kad je u pitanju naša priroda, ali manje na polju ispunjenih obaveze”
On je ocijenio da je senzibilitet za ekologiju veći i da mnogi politički subjekti, nevladine organizacije i građani se interesuju za teme koje se odnose na zaštitu životne sredine.
– Najveća kompartavna prednost Crne Gore što je po Ustavu definisana kao ekološka država. Cvrkuću nam i dalje ptice kad je u pitanju naša priroda, ali manje kad su u pitanju obaveze koje smo trebali da završimo i koje moramo da završimo. Nadam se da ćemo imati mnogo više pozitivnih vijesti u narednom periodu – rekao je Abazović u Jutarnjem programu RTCG-a.
On je istakao da je zadovoljan radom ministarke ekologije i prostornog planiranja Ane Novaković-Đurović, ističući da nije da ova Vlada nije stavila fokus na ove teme i ekonomiju.
– Građanima treba da bude jasno da je Poglavlje 27 najskuplje, skuplje nego 23 i 34. Kad to kažem, mislim na 0finansijske izdatke, jer mi moramo da uložimo ogroman novac u infrastrukturu – naglasio je Abazović.
Kako kaže, preuzeti su neki krediti koji nijesu mali.
– To tek treba da se intenzivira u narednom periodu, a rak rana ostaju planska dokumenta. Za neke opštine na sjeveru su donijeti, a za neke će biti jako brzo. Ali, ne možemo sve da saniramo u kratkom periodu. Ipak, Crna Gora ima tu zelenu notu ki lakše komuniciramo ove teme nego ranije – dodao je Abazović.
Očekuje da sve aktivnosti koje budu tokom jeseni i 2024. godine budu usmjerene na povećanju svijesti po pitanju očuvanja životne sredine.
– Trendovi u turizmu su takvi da je sve veći konzumenata koji traže prirodnu sredinu, čistu hranu i vodu. Bolje ćemo prezentovati i reklamirati svoje kapacitete na sjeveru zemlje – poručio je Abazović.
Dvije godine na vladavinu prava.
Abazović je istakao da je dvije godine posvetio vladavini prava, a ona je, kako je istakao, u jako bliskom odnosu sa ekologijom.
– Svo devastiranje životne sredine je posljedica nepostojanja vladavine prava. Tako da smo se odlučili da postavimo dobre temelje Crne Gore u smilsu da razvijamo sistem vladavine prava i tu su vidljivi rezultati. Ostaje dosta posla, a kao plod razvoja te komponente, prvo će doći do zaštite životne sredine, odnosno do neuništavanja naših dobara, a nakon toga će se stvoriti dobra osnova na kojoj će se graditi ekološka Crna Gora – poručio je Abazović.
Pravu eko zemlju ćemo, kako je rekao, morati da sanjamo duži vremenski period.
– Zato što i mnogo razvijenije države od Crne Gore je nijesu dosanjali. Premijera najviše trenutno tangira stanje naših vodostaja, odnosno devastaciju Cijevne, smanjenje izvorišta Bolje sestre – stvari koje smo svojom rukom uništili. Nama treba zemlja koja nije devastirana – naveo je on.