Vlasnik i glavni i odgovorni urednik lista Dan Duško Jovanović ubijen je na današnji dan prije 20 godina ispred redakcije tog medija.
Jovanović je ubijen oko ponoći 27. maja 2004. godine, kada je u njega, iz golfa 3, ispaljen rafal iz automatske puške.
HRA: Rješenje ubistva Jovanovića uslov za prijem u Evropsku uniju
Država Crna Gora je odgovorna za nerješeno ubistvo Duška Jovanovića. Ako ga nije i ubila, odnosno naručila ubistvo, odgovorna je za to što posljednjih dvadeset godina nisu preduzeti djelotvorni koraci da se ono istraži, saopštila je izvršna direktorica NVO Akcija za ljudska prava Tea Gorjanc Prelević.
“Naprotiv, učinjeni su propusti koji ukazuju na namjeru da se preostale ubice, a pogotovo njihov nalogodavac, sačuvaju od odgovornosti. Kao i za ratne zločine, očigledno za rasvjetljavanje ubistva Jovanovića nije bilo ni političke ni tužilačke volje. Iako se može pretpostaviti zašto je nije bilo za vrijeme vlasti DPS-a, u vrijeme ubistva i do kraja avgusta 2020. godine, kada se tužilačka volja svodila na političku, nejasno je zašto se ta volja nije ozbiljnije pokazala u posljednje četiri godine”, navela je Gorjanc Prelević.
Kako navodi, nijedna od “reformskih” vlada Krivokapića, Abazovića, a ni Spajića, do danas nije angažovala stranog eksperta da pomogne oko istrage.
“Podsjećamo, Komisija za praćenje istraga napada na novinare je, prihvatajući inicijativu HRA, još 2018. godine (prije šest godina) od Vlade zatražila da angažuje takvog eksperta. Njega je, doduše, samo prethodni premijer Abazović bar pompezno najavljivao. Krivokapića to ni toliko nije interesovalo, a ni Spajićeva vlada se do danas o tome nije oglasila”, navodi su u saopštenju.
Pitaju i zašto ekspert do danas nije angažovan.
“Vlada Mila Đukanovića je 2016. godine već raspisala nagradu od milion eura za informacije koje bi mogle dovesti do rasvjetljavanja ubistva. Da li su se sada okolnosti u državi, u kojoj je policija hronično u v.d. stanju, dovoljno uozbiljile da uvjere nekog svjedoka da joj povjeri svoj život na čuvanje, po svaku cijenu”, ističe se u saopštenju.
Akcija za ljudska prava ukazuje na to da u posljednjih godinu dana ni posredstvom Tužilačkog savjeta nije dobijeno uvjeravanje da je državno tužilaštvo preduzelo sve korake koje su sugerisali kroz pitanja postavljena u izvještaju “Nerasvijetljeno ubistvo direktora i glavnog urednika dnevnog lista DAN Duška Jovanovića – Pitanja bez odgovora” još 2016. godine.
Istovremeno, dodaju, nije objavljeno ni da je išta učinjeno da se provjeri zakonitost rada državnih tužilaca koji su bili odgovorni za istragu.
“Djeluje da je jedina nada za napredak u istrazi da se to postavi kao uslov za ulazak Crne Gore u EU. Do toga svakako još ima dovoljno vremena”, istakla je Gorjanc Prelević.
“Crnogorske vlasti da privedu pravdi počinioce i nalogodavce ubistva Jovanovića”
Na dvadesetu godišnjicu ubistva crnogorskog novinara Duška Jovanovića, mreža SafeJournalists, čiji je član Sindikat medija Crne Gore, i partneri iz Media Freedom Rapid Response (MFRR) pozivaju vlasti na snažniju akciju.
“Organizacije za slobodu medija zajednički osuđuju dvije decenije nekažnjivosti u slučaju ubistva novinara Duška Jovanovića i pozivaju crnogorske vlasti, kako političke predstavnike, tako i relevantne institucije, da preduzmu sve neophodne mjere kako bi identifikovali i priveli pravdi počinioce i nalogodavce”, navodi se u saopštenju.
Podsjećaju da je Duško Jovanović bio osnivač, direktor i glavni urednik dnevnog lista “Dan,” jednog od prvih privatnih novina u Crnoj Gori. Ubijen je ispred kancelarije svoje novine 27. maja 2004. godine.
“Za ovo najteže krivično djelo u istoriji crnogorskog novinarstva osuđen je samo jedan saučesnik, koji će uskoro biti slobodan jer je gotovo odslužio višegodišnju zatvorsku kaznu.Prema relevantnim domaćim i međunarodnim medijskim organizacijama, višegodišnja istraga vođena je loše i neefikasno, sa brojnim zabilježenim propustima za koje niko nije odgovarao. Uprkos najavama najviših crnogorskih zvaničnika u poslednjih nekoliko godina da se može očekivati napredak u istrazi, ništa nije učinjeno, ili barem javnost nije obaviještena. Iz tog razloga, opravdano se bojimo da bi ovo mogao ostati jedan od ključnih neriješenih slučajeva, šaljući razornu poruku o medijskoj i društveno-političkoj situaciji u Crnoj Gori, da su zločini protiv novinara dopušteni nekažnjeno”, kaže se u saopštenju.
Stoga je, kako se dodaje, od suštinskog značaja da država Crna Gora preduzme odlučne korake ka pravdi, jer porodica i kolege pokojnog Jovanovića, kao i cjelokupna javnost, predugo čekaju.
“Pored ubistva Jovanovića, u posljednje dvije decenije zabilježeno je preko 100 slučajeva napada na novinare i medijsku imovinu u Crnoj Gori, od kojih mnogi ostaju neriješeni, a neki su čak dosegli zastaru. Zbog toga su potrebne odlučnije akcije crnogorskih državnih vlasti kako bi se osigurala sigurnost novinara i riješili ovi slučajevi. Snažno pozivamo crnogorske vlasti da preduzmu hitne i konkretne korake kako bi riješili ovaj najteži slučaj u istoriji Crne Gore. Vrijeme za akciju je sada—brze i odlučne mjere su neophodne kako bi se osigurala pravda i vratilo povjerenje javnosti, te pokazalo da zločini protiv novinara nisu dozvoljeni”, zaključuje se u saopštenju.
Ribeiro i Waag pozvale nadležne da istraže i riješe slučaj
Povodom 20. godišnjice ubistva Duška Jovanovića, suosnivača, izdavača i glavnog i odgovornog urednika dnevnog lista „Dan“, predstavnica OEBS-a za slobodu medija Teresa Ribeiro i šefica Misije OEBS-a u Crnoj Gori, ambasadorka Dominique Waag, pozvale su nadležne vlasti u Crnoj Gori da proaktivno istraže i riješe ovaj dugogodišnji slučaj. Pozvale su i na postupanje po preporukama nacionalne Komisije za praćenje istraga napada na novinare, koja, između ostalog, apeluje na nadležne da ponovo ispitaju sve dokaze koristeći savremenu tehnologiju.
Dana 27. maja 2004. godine, Jovanović je ubijen dok je izlazio iz svoje kancelarije u Podgorici. Iako je 2015. godine jedna osoba pravosnažno osuđena na 19 godina zatvora zbog saučesništva, nalogodavci Jovanovićevog ubistva do danas su nepoznati.
„Ubistvo novinara jedan je od najgrubljih napada na slobodu izražavanja i demokratiju. Odgađanje pravde za ovako gnusne akte nasilja ima dalekosežne posljedice po crnogorsko društvo. To ne samo da doprinosi kulturi nekažnjivosti, već može dovesti i do ambijenta straha i autocenzure među ostalim novinarima. Nakon moje nedavne posjete zemlji, vjerujem da će vlasti nastaviti sa neophodnim aktivnostima kako bi se konačno rasvijetio ovaj gnusni zločin i omogućilo slobodno, sigurno i pluralističko medijsko okruženje u Crnoj Gori“, kazala je predstavnica Ribeiro.
Ambasadorka Waag je kazala da Misija nastavlja da bude partner koji podržava novinare i naglasila da su sloboda medija i bezbjednost novinara suštinske obaveze OEBS-a.
„Novinari koji istražuju organizovani kriminal i korupciju na visokom nivou igraju važnu ulogu u očuvanju demokratije i kohezije u našim društvima. Rješavanje neriješenih slučajeva nasilja nad novinarima poboljšaće percepciju javnosti po pitanju ostvarivanja pravde i propisanog postupka u Crnoj Gori“, istakla je ona.
Predstavnica Ribeiro i ambasadorka Waag podsjetile su na odluku Ministarskog savjeta OEBS-a o bezbjednosti novinara iz 2018. godine, usvojenu konsenzusom svih država učesnica OEBS-a, uključujući i Crnu Goru.
U ovoj odluci prepoznata je važna uloga istraživačkih novinara u pozivanju javnih institucija i zvaničnika na odgovornost, kao i potreba da se obezbijedi da oni mogu raditi bez straha od odmazde.
Štaviše, u ovoj značajnoj odluci OEBS-a, države učesnice su se obavezale da će „preduzeti efikasne mjere za okončanje nekažnjivosti za zločine počinjene nad novinarima, obezbeđivanjem odgovornosti kao ključnog elementa u sprječavanju budućih napada, uključujući obezbeđivanje da institucije za sprovođenje zakona sprovode brze, efikasne i nepristrasne istrage o aktima nasilja i prijetnji novinarima, kako bi se svi odgovorni priveli pravdi i osiguralo da žrtve imaju pristup odgovarajućim pravnim ljekovima.”
