Kazne koje sudovi u Crnoj Gori izriču u slučajevima femicida neprihvatljive su i nerazumljive, ocijenio je advokat Veselin Radulović, navodeći da je posebno problematično dodatno ublažavanje kazni u drugostepenom postupku.
Radulović je Pobjedi kazao da porast slučajeva nasilja nad ženama nameće potrebu ozbiljnog razmatranja izmjena pravnog okvira koji bi prepoznao femicid kao posebno teško krivično djelo.
Sa druge strane, kako je istakao, ako praksa ostane ista, neće se postići ništa ako do izmjena zakona i dođe.
“Institucije bi zato prvenstveno morale da se pozabave promjenom prakse na način koji će pokazati da postoji nulta tolerancija na nasilje i koji će svim nasilnicima poslati jasnu poruku da će svaki pokušaj ili najava nasilja kroz prijetnje biti najstrože sankcionisani”, rekao je Radulović.
Prema njegovim riječima, institucije do sada nijesu pokazale tu spremnost i upravo je to, kako je istakao, ključni razlog zbog čega se ponavljaju slučajevi sa tragičnim posljedicama, kojima je prethodio poziv žrtava institucijama za zaštitu i pomoć.
On je kazao da osobe koje su na čelu relevantnih institucija po pravilu, na takve tragedije reaguju isključivo saopštenjima da u njihovom radu nije bilo propusta.
“Tako je bilo i u posljednjem slučaju femicida. Život je tragično izgubila Biljana Pavićević, koju je na svirep način nožem ubio bivši suprug Miljan Bošković, kojeg je samo tri sedmice ranije prijavila policiji za nasilje i prijetnje smrću”, pojasnio je Radulović.
Kako je podsjetio, tužilac se tada izjasnio da u njegovom postupanju nema elemenata krivičnog djela i izrekao samo mjeru zabrane prilaska.
“Ponovo su crnogorske institucije pale na ispitu, jer nijesu uspjele da zaštite još jednu ženu koja je tražila pomoć”, istakao je Radulović.
On smatra da se, nakon još jednog u nizu slučaja sa tragičnim ishodom, ponovo otvorila i hitna potreba ozbiljnog razmatranja izmjena pravnog okvira koji bi prepoznao femicid kao posebno teško krivično djelo.
Radulović je posebno problematizovao rad Apelacionog suda koji, kao drugostepeni, nerijetko ionako blage kazne dodatno ublažava.
“Takvom kaznenom politikom sigurno se ne ostvaruju ciljevi generalne i specijalne prevencije, već se prije daje podstrek nasilnicima da i ubuduće vrše krivična djela”, upozorio je Radulović.
Program koordinatorka Centra za žensko i mirovno obrazovanje (ANIMA) Ervina Dabižinović, smatra da (ne)rad sudova svakodnevno uzima svoj danak.
“Riječ je o deregulaciji zbog koje ćemo na kraju početi sami da uzimamo pravdu u svoje ruke. Gdje god se to dogodi pojavljuju se ekstremno nasilni činovi”, rekla je Dabižinović.
Dabižinović je naglasila da su ženske nevladine organizacije jedini glas u prevalenciji i saniranju posljedica nasilja, kao i da svojim akcijama i aktivnostima vrše pritisak da sistem profunkcioniše i da se primjenjuju međunarodni pravni akti.
“Svaki put se iznenadim kako slučaj femicida građane/ke, medije i ostale ostavi zatečenim i u nevjerici. Ptice na grani već znaju da je Crnoj Gori u kontinuitetu sezona lova na žene, nasilje ne jenjava”, rekla je Dabadžinović.
Ona, kako je dodala, vjeruje da svako od nas ima komšiju koji je vrli sin patrijarhata koji fizički i psihološki ubija svaku mrvicu života u svakoj sa kojom živi ili ne živi za koju misli da može da joj presudi baš on, da ima tapiju na njen život.
“Radi to neometano jer su životi žena jeftini. Nema zaštite, nema regulacije, nema institucije koja staje iza njih. Tako nam kontekst odgovara”, istakla je Dabadžinović.
Prema njenim riječima, pomak je u tome što su žene naučile da prijave nasilje, a primjetan je i napredni nivo povjerenja koje imaju kada se obraćaju institucijama.
“Nažalost, odgovor izostaje”, naglasila je Dabadžinović.
